Kanada je uvela nove carine na američku robu vrednu oko 20 milijardi dolara. Time je trgovinski sukob dve susedne zemlje ušao u novu, znatno ozbiljniju fazu.
Nove kanadske carine stupile su na snagu 8. septembra. Stope iznose 15, 25 i 50 odsto, u zavisnosti od vrste proizvoda.
Na udaru su stotine američkih proizvoda. Među njima su čelik i aluminijum, poljoprivredna oprema, bela tehnika, proizvodi od papira, plastika i elektronika. Pogođeni su i pojedini prehrambeni proizvodi.
Prema podacima kanadskog Ministarstva finansija, mere obuhvataju robu čiji godišnji uvoz iz SAD vredi 27,6 milijardi kanadskih dolara.
Kanada odgovara istom merom
Odluka Otave nije došla neočekivano. Američka administracija prethodno je uvela carine od 50 odsto na deo kanadske robe. Kanada je najavila da će odgovoriti po principu „dolar za dolar“.
Zvaničnu listu proizvoda i carinskih stopa objavilo je kanadsko Ministarstvo finansija.
Kanadska vlada navodi da su kontramere usmerene upravo na sektore koji su najviše pogođeni američkom trgovinskom politikom. Kod čelika i aluminijuma neke ranije carine povećane su sa 25 na 50 odsto.
Najnoviji potez usledio je nakon neuspeha trgovinskih pregovora dve zemlje.
Rojters izveštava da su nove kanadske carine stupile na snagu nakon što su pregovori sa Vašingtonom zapali u ćorsokak.
Mali biznis strahuje od računa
Ipak, odgovor SAD neće platiti samo američki izvoznici. Deo troška mogao bi da završi kod kanadskih kompanija koje zavise od američkih sirovina, delova i opreme. Posebno su zabrinuta mala i srednja preduzeća.
Predsednik Kanadske federacije nezavisnih preduzeća (CFIB) Den Keli upozorio je da se deo njihovih članova oseća kao „topovsko meso“ u trgovinskom ratu.
Problem je jednostavan. Carina povećava cenu uvezene robe. Kompanija tada mora da prihvati manju maržu ili da veći trošak prebaci na kupca.
Za mala preduzeća taj izbor može biti posebno težak.
Prethodne runde trgovinskih mera snažno su pogađale velike industrije, poput automobilske. Novi paket mnogo direktnije dodiruje svakodnevno poslovanje manjih kompanija.
Trgovina sa SAD ostaje ključna za Kanadu
Kanadska ekonomija teško može da ignoriše američko tržište. Podaci o spoljnoj trgovini za jul pokazali su da je oko dve trećine kanadskog izvoza i dalje odlazilo u SAD. Istovremeno, kanadski izvoz na američko tržište u julu pao je 6,6 odsto.
Rojters navodi da je kanadski trgovinski suficit u julu značajno smanjen. To pokazuje koliko brzo zaoštravanje odnosa sa Vašingtonom može da se prenese na kanadsku ekonomiju.
Otava zbog toga pokušava i da smanji zavisnost od američke proizvodnje.
Kanadski premijer Mark Karni početkom septembra najavio je ulaganje od 4,7 milijardi kanadskih dolara u domaću proizvodnju i održavanje putničkih vagona za VIA Rail. Vagoni koji su ranije proizvođeni u SAD ubuduće bi trebalo da se proizvode u Kanadi.
Rojters je taj potez povezao sa sve većim trgovinskim tenzijama između dve zemlje.
Trgovinski rat ulazi u opasniju fazu
Najveći problem više nije samo visina carina. Problem je neizvesnost.
Kompanije koje posluju između Kanade i SAD sada teže mogu da planiraju nabavku, investicije i cene. Svaka nova runda mera povećava mogućnost dodatnih troškova i poremećaja u lancima snabdevanja.
Posebno je značajno što se trgovinski spor događa između dve ekonomije čiji su proizvodni sistemi decenijama duboko povezani.
Automobil proizveden u Severnoj Americi, na primer, može tokom proizvodnje više puta prelaziti američko-kanadsku granicu kroz različite komponente. Slična povezanost postoji u metalnoj, prehrambenoj i drugim industrijama.
Zato carine između SAD i Kanade nisu samo politički instrument. One vrlo brzo postaju poslovni trošak.
A što trgovinski sukob duže traje, sve je veća verovatnoća da će deo tog računa na kraju platiti kompanije i potrošači sa obe strane granice.
