Ukupan dug građana, privrede i preduzetnika prema bankama u Srbiji dostigao je na kraju jula 4.700,66 milijardi dinara, što predstavlja rast od 15,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Najbrže raste zaduženost stanovništva, dok istovremeno pokazatelji ukazuju da građani urednije izmiruju svoje obaveze nego privreda i preduzetnici.
Prema podacima Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije (UBS), građani su na kraju jula dugovali 2.131,19 milijardi dinara, dok su pravna lica bankama dugovala 2.467,58 milijardi dinara. Ostatak otpada na zaduženje preduzetnika.
Stanovništvo nosi najveći rast kreditne aktivnosti
Najveći međugodišnji rast zabeležen je kod stanovništva, čije je zaduženje povećano za 19,7 odsto. Dugovanja preduzetnika porasla su za 14 odsto, dok su pravna lica povećala kreditne obaveze za 12,4 odsto.
Struktura zaduženosti pokazuje da građani i dalje najviše koriste gotovinske kredite. Njihova ukupna vrednost dostigla je 1.046 milijardi dinara, što je čak 20,8 odsto više nego godinu dana ranije.
Na drugom mestu nalaze se stambeni krediti i krediti za adaptaciju, čiji je iznos dostigao 903,25 milijardi dinara, uz godišnji rast od 19,6 odsto.
Trend snažnog rasta kreditiranja stanovništva prisutan je već više meseci, što potvrđuju i raniji izveštaji UBS, dok Narodna banka Srbije u svojim analizama prati nastavak kreditne ekspanzije uz stabilne uslove finansiranja.
Docnja ostaje na niskom nivou
Uprkos rastu ukupnog zaduženja, kvalitet otplate kredita ostaje stabilan.
Učešće docnje u ukupnim kreditima iznosilo je 1,8 odsto, što je manje nego godinu ranije, kada je taj pokazatelj bio 2,0 odsto.
Najveće kašnjenje u otplati imaju preduzetnici, gde docnja iznosi 3,3 odsto. Kod pravnih lica ona je 2,4 odsto, dok su građani i dalje najurednije platiše sa svega 1,1 odsto problematičnih kredita.
Ovakvi podaci ukazuju da rast kreditne aktivnosti za sada ne prati pogoršanje kvaliteta kreditnog portfolija banaka.
Više od milion kreditnih kartica u upotrebi
Na kraju jula u Srbiji je bilo 1.115.039 kreditnih kartica, što predstavlja povećanje od 1,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Istovremeno, broj korisnika kreditnih kartica smanjen je za 1,9 odsto, na 855.832 korisnika, što sugeriše da deo građana koristi više od jedne kartice ili da dolazi do koncentracije korišćenja među postojećim korisnicima.
- Promena menadžmenta u Mekdonaldsu: Skaj Anderson na čelu poslovanja u SAD
- Banca Intesa podržava strateški razvoj kompanije Sat-Trakt
- Građani i privreda duguju bankama više od 4.700 milijardi dinara: Gotovinski krediti i dalje prednjače
- Apple ponovo na sudu protiv britanske vlade: Bitka oko enkripcije mogla bi da promeni pravila digitalne privatnosti
- Ljudske veštine kao adut u doba automatizacije – tema Jesenjeg Vivaldi HR foruma u Mokroj Gori
Bankarski sistem je krajem jula evidentirao i 9.405.781 tekući račun, koje koristi 6.127.140 građana, dok je u docnji bilo 208.755 računa.
Podaci Kreditnog biroa potvrđuju da se rast kreditiranja nastavlja i u drugoj polovini godine, pri čemu najveći doprinos daju gotovinski i stambeni krediti, dok nivo problematičnih plasmana ostaje istorijski nizak.
