Vlasti Grenlanda primorale su američku naftnu kompaniju Greenland Energy da odloži planirano bušenje na istoku arktičkog ostrva. Kompanija, koja ima veze sa ljudima iz okruženja američkog predsednika Donalda Trampa, nije uspela da na vreme dobije potrebne dozvole.
Odluka predstavlja ozbiljan udarac ambicioznim planovima za eksploataciju potencijalno ogromnih rezervi nafte na Grenlandu. Istovremeno, ona dodatno komplikuje političke odnose Nuuka i Vašingtona.
Prema informacijama Gardijana, Greenland Energy je planirao da prve bušotine napravi u oblasti Jameson Land. Međutim, grenlandske vlasti saopštile su da regulatorni postupak ne može biti završen pre planiranog početka radova.
Oprema stigla pre dozvole
Spor je eskalirao nakon što je kompanija tokom jula dopremila deo opreme za bušenje na istočnu obalu Grenlanda. Za tu operaciju nije prethodno pribavljeno potrebno odobrenje.
Vlada je zbog toga uputila „snažno upozorenje“. Naglašeno je da buduće logističke aktivnosti moraju unapred da odobre nadležni organi za mineralne resurse.
Gardijan je još početkom avgusta izvestio da je deo materijala već iskrcan, iako kompanija nije imala konačno odobrenje za početak istražnog bušenja.
Problem nije samo administrativne prirode.
Grenlandski zvaničnici smatraju da je potrebno dovoljno vremena za procenu uticaja projekta na životnu sredinu i lokalne zajednice. Planirano bušenje nalazi se u ekološki osetljivoj oblasti.
Reč je o močvarnom području u kojem žive retke vrste ptica i mošusna goveda. Od lokalnog životinjskog sveta zavisi i deo stanovništva koji se tradicionalno bavi lovom.
Bušenje najranije tokom zime 2027.
Prema sadašnjim procenama, radovi bi u najboljem slučaju mogli da počnu tokom zime 2027. godine.
To je veliki zaokret u odnosu na očekivanja koja su iznošena samo nekoliko meseci ranije.
Džef Landri, guverner Luizijane i Trampov izaslanik za Grenland, tvrdio je nakon posete ostrvu da bi proizvodnja nafte mogla da počne veoma brzo.
„Mogli bismo da imamo te barele u proizvodnji u roku od oko 10 meseci“, rekao je Landri.
Takav scenario sada izgleda praktično neostvarivo.
Da li se ispod Grenlanda krije nafta vredna bilion dolara?
U središtu poslovne računice nalazi se Jameson Land. Greenland Energy veruje da se ispod ove udaljene oblasti kriju veoma velike rezerve nafte.
Izvršni direktor kompanije Robert Prajs iznosio je procenu da bi potencijalna vrednost nafte mogla da dostigne čak bilion dolara.
Ipak, između geološkog potencijala i komercijalne proizvodnje postoji velika razlika. Tek istražno bušenje može da pruži pouzdaniji odgovor o količini i isplativosti rezervi.
Ranija analiza Gardijana navodi da je Greenland Energy planirao ulaganje od oko 60 miliona dolara u bušenje, u zamenu za većinski udeo u projektu.
Kompanija 80 Mile, registrovana u Velikoj Britaniji, poseduje istraživačka prava u toj oblasti koja datiraju iz perioda pre promene grenlandske politike prema nafti.
Grenland je 2021. prestao da izdaje nove dozvole za istraživanje nafte. Kao ključni razlog navedene su ekološke i klimatske posledice. Postojeća prava, međutim, nisu automatski nestala.
Greenland Energy ne odustaje
Robert Prajs poručio je da odlaganje neće promeniti dugoročne planove kompanije.
Greenland Energy će, prema njegovim rečima, nastaviti da razvija program istraživanja u skladu sa regulatornim procesom Grenlanda.
Kompanija namerava da period odlaganja iskoristi za usavršavanje planova. Cilj je i jačanje odnosa sa lokalnim zajednicama, strateškim partnerima i vlastima.
Investitori, međutim, nisu dobro primili vest.
Prema Guardianu, akcije Greenland Energy pale su za više od trećine nakon objavljivanja informacije o odlaganju bušenja.
Nafta postaje deo mnogo veće geopolitičke igre
Slučaj Greenland Energy prevazilazi pitanje jedne naftne kompanije.
Grenland je postao jedna od strateški najvažnijih tačaka Arktika. Njegov značaj raste zbog prirodnih resursa, pomorskih puteva i bezbednosnog položaja između Severne Amerike, Evrope i Arktika.
Donald Tramp je tokom prethodnih godina više puta pokazivao interesovanje za američku kontrolu nad Grenlandom. Njegove izjave izazvale su snažne reakcije u Nuuku i Kopenhagenu.
Početkom 2026. premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen poručio je da je suverenitet teritorije predmet o kojem nema pregovora, dok je Tramp govorio o širokom američkom pristupu ostrvu.
U takvom političkom okruženju svaki američki energetski projekat na Grenlandu dobija dodatnu težinu.
Greenland Energy tvrdi da njegov naftni projekat nije povezan sa američkim teritorijalnim ambicijama. Ipak, veze pojedinih ljudi oko kompanije sa Trampovim političkim krugom privukle su veliku pažnju.
Grenland pokazao ko odlučuje o resursima
Odluka o odlaganju bušenja šalje važnu poruku investitorima.
Čak i kada kompanija poseduje ili stiče prava povezana sa postojećim istraživačkim licencama, to ne znači da može automatski da započne radove. Ekološke, društvene i regulatorne procedure ostaju ključna prepreka.
Za Greenland Energy to znači najmanje još nekoliko meseci čekanja. Za Grenland je to prilika da pokaže da će o eksploataciji njegovih prirodnih resursa odlučivati lokalne institucije.
A za Vašington je ovo podsetnik da strateški interes za Arktik ne znači i automatski pristup njegovim resursima.
Ukoliko se procene Greenland Energy o rezervama jednog dana pokažu tačnim, Jameson Land bi mogao da postane veoma značajna energetska lokacija. Za sada, međutim, nafta vredna navodnih bilion dolara ostaje samo potencijal duboko ispod grenlandske tundre.
