Američka Uprava carina vratila je kompanijama oko 100 milijardi dolara koje su platile na ime uvoznih carina, nakon što je Vrhovni sud SAD poništio tarife koje je administracija predsednika Donalda Trampa uvela tokom takozvanog „Dana oslobođenja“.
Prema podacima dostavljenim Američkom sudu za međunarodnu trgovinu (Court of International Trade – CIT), vraćeno je približno 60 odsto od ukupno 165 milijardi dolara prikupljenih kroz sporne carine. Time je završen najveći deo procesa refundacije koji je usledio nakon sudske odluke da predsednik nije imao zakonski osnov da uvede široke uvozne tarife koristeći vanredna ovlašćenja.
Proces povraćaja sredstava odvijao se znatno brže nego što su očekivali trgovinski stručnjaci i same kompanije. Američka carinska služba navela je da je već obradila najveći deo zahteva za refundaciju, što predstavlja jednu od najvećih pojedinačnih isplata privatnom sektoru u istoriji američke trgovinske politike.
Novi talas carina uprkos presudi
Iako je Vrhovni sud oborio prethodni model carina, administracija Donalda Trampa nije odustala od protekcionističke trgovinske politike.
Prošlog meseca uvedene su nove carine za robu iz više od 80 zemalja. Stope se kreću između 10 i 12,5 odsto, a među pogođenima su Velika Britanija, Kanada, Meksiko, Australija, Indija, Kina, kao i svih 27 članica Evropske unije. Nove mere zasnovane su na Članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, uz obrazloženje da predstavljaju odgovor na proizvode koji su povezani sa prinudnim radom.
Nova tužba protiv Bele kuće
Pravni spor oko američke trgovinske politike time nije završen.
Koalicija od 25 saveznih država podnela je novu tužbu protiv Trampove administracije pred Sudom za međunarodnu trgovinu. Tužioci tvrde da se pozivanje na prinudni rad koristi kao pravni izgovor za ponovno uvođenje carina koje su već proglašene nezakonitim.
Prema navodima iz tužbe, predsednik pokušava da zaobiđe odluku Vrhovnog suda i praktično obnovi isti sistem oporezivanja uvoza pod drugačijim zakonskim osnovom. Očekuje se da bi i ovaj slučaj mogao da ima dugoročne posledice po ovlašćenja američkog predsednika u vođenju trgovinske politike.
- Francuska menja pravila igre: Fabrike automobila počinju da proizvode vojne dronove
- Zašto je Novo Nordisk tužio Eli Lilly: stručnjaci objašnjavaju šta stoji iza spora
- SAD vratile kompanijama 100 milijardi dolara carina, ali Tramp uvodi novi talas trgovinskih nameta
- Oporavak narudžbina vraća optimizam u nemačku auto-industriju, ali otpuštanja ostaju u planu
- Ruski kapital menja pravac: Šta rasprodaja nekretnina u Crnoj Gori znači za tržište i investitore
Za globalnu privredu to znači nastavak neizvesnosti. Iako su kompanije uspele da povrate veliki deo ranije plaćenih carina, novi trgovinski nameti ponovo povećavaju troškove uvoza i stvaraju dodatni pritisak na međunarodne lance snabdevanja, posebno u odnosima SAD sa Evropskom unijom i najvećim trgovinskim partnerima.
