Godinama su električni automobili predstavljani kao logičan izbor za velike kompanijske flote. Poreske olakšice, niži troškovi održavanja i imidž održivog poslovanja učinili su ih gotovo standardom u korporativnom svetu. Međutim, jedan od najvećih evropskih trgovinskih lanaca sada pokazuje da ekonomija može nadjačati zelenu tranziciju.
Schwarz grupa, vlasnik Lidla i Kauflanda, odlučila je da u Nemačkoj više ne nudi potpuno električne automobile kao službena vozila za nove narudžbine zaposlenih. Odluka je izazvala veliku pažnju u nemačkoj automobilskoj industriji jer dolazi od kompanije sa više od 600.000 zaposlenih širom sveta i jedne od najvećih korporativnih flota u Evropi.
Problem nisu automobili, već njihova vrednost posle nekoliko godina
Na prvi pogled odluka deluje paradoksalno. Nemačka država i dalje snažno podstiče korišćenje električnih službenih automobila kroz značajne poreske olakšice.
Zaposleni koji koriste električni automobil kao službeno vozilo plaćaju znatno manji porez na tzv. korist u naturi nego korisnici automobila sa benzinskim ili dizel motorom. To znači da je električni automobil za zaposlenog često finansijski isplativiji izbor.
Međutim, Schwarz grupa na vozni park ne gleda iz ugla zaposlenih, već iz ugla kompanije.
Za razliku od mnogih velikih korporacija koje automobile uzimaju na operativni lizing, Schwarz grupa vozila uglavnom kupuje sopstvenim sredstvima, koristi ih nekoliko godina, a zatim prodaje kao polovna.
Upravo tu nastaje problem.
Polovni električni automobili gube vrednost mnogo brže
Poslednjih godina tržište polovnih električnih automobila u Nemačkoj prolazi kroz velike promene.
Nagli pad cena novih električnih vozila, posebno nakon što je Tesla više puta snižavala cene, automatski je oborio vrednost polovnih automobila. Istovremeno, tehnološki napredak i sve veće baterije učinili su starije modele manje atraktivnim kupcima.
Za kompanije koje vozila posle nekoliko godina prodaju, razlika u ostatku vrednosti postala je ozbiljan finansijski problem.
Drugim rečima, ono što zaposleni uštede kroz niže poreze, kompanija može da izgubi prilikom prodaje vozila.
Zašto je to važno baš za Lidl i Kaufland?
Kod Schwarz grupe svaka odluka o voznom parku ima ogroman finansijski efekat.
Ako kompanija raspolaže hiljadama službenih automobila, čak i nekoliko hiljada evra manjeg iznosa prilikom prodaje svakog vozila može da znači desetine miliona evra ukupnog troška.
Zbog toga je kompanija odlučila da u Nemačkoj privremeno obustavi naručivanje novih potpuno električnih službenih automobila, dok prati razvoj tržišta polovnih vozila.
Istovremeno, odluka se odnosi isključivo na nemačko tržište. U drugim državama Schwarz grupa i dalje omogućava korišćenje električnih automobila zaposlenima.
Nije kraj elektrifikacije
Važno je naglasiti da ova odluka ne znači da Schwarz grupa odustaje od električne mobilnosti.
Kompanija i dalje ulaže u infrastrukturu za punjenje električnih vozila ispred svojih prodavnica i logističkih centara, kao i u dekarbonizaciju poslovanja.
Reč je pre svega o promeni politike nabavke službenih automobila, a ne o odbacivanju električnih vozila kao tehnologije.
Signal za celu automobilsku industriju
Odluka Lidla i Kauflanda mogla bi da bude važan signal proizvođačima automobila.
Poslednjih godina veliki broj evropskih kompanija prelazio je na električne flote upravo zbog poreskih podsticaja i ESG ciljeva. Međutim, ako tržište polovnih električnih automobila ostane nestabilno, mnoge kompanije mogle bi da preispitaju svoje strategije.
To bi moglo dodatno da uspori prodaju električnih vozila u segmentu koji je do sada bio jedan od glavnih pokretača njihove ekspanzije.
Pouka za kompanije
Primer Schwarz grupe pokazuje da odluka o voznom parku nije samo pitanje ekologije ili poreskih olakšica.
Za velike kompanije jednako je važna ukupna cena vlasništva (Total Cost of Ownership – TCO), koja uključuje kupovnu cenu, održavanje, troškove energije, poreze i – možda najvažnije – vrednost automobila kada dođe vreme za njegovu prodaju.
Upravo ta poslednja stavka danas postaje jedan od ključnih faktora koji određuje da li će električni automobil zaista biti najisplativije poslovno rešenje.
