Poljska ne želi samo jednu od najmoćnijih vojski u Evropi. Želi i industriju koja može da je snabdeva. Varšava zato menja način na koji troši desetine milijardi evra namenjenih odbrani.Posle godina velikih kupovina američkog i južnokorejskog naoružanja, sve veći deo novca usmerava ka domaćim i kompanijama iz centralne Evrope.
Cilj je jasan. Poljska želi fabrike, tehnologiju i lance snabdevanja što bliže svojoj teritoriji. Prema Rojtersovoj analizi, vrednost poljskih nabavki od domaćih kompanija, uključujući zajedničke projekte sa firmama iz centralne Evrope, gotovo je učetvorostručena od 2022. godine.
Prošle godine dostigla je 30,4 milijarde zlota, odnosno oko 8,15 milijardi dolara.
To pokazuje da se iza ogromnog vojnog programa Poljske razvija i ozbiljna industrijska strategija.
Poljska za odbranu izdvaja oko 53 milijarde evra
Brojke pokazuju razmere promene. Poljska bi ove godine, prema podacima NATO-a koje prenosi Rojters, trebalo da izdvoji oko 53 milijarde evra za osnovne odbrambene rashode.
Godinu ranije taj iznos bio je oko 44 milijarde evra. Vojni izdaci sada odgovaraju približno 4,7 odsto poljskog BDP-a.
To Poljsku stavlja među države koje proporcionalno svojoj ekonomiji izdvajaju najviše za odbranu u NATO-u.
Istovremeno, poljske oružane snage premašile su 220.000 pripadnika.
Zvaničnici u Varšavi otvoreno govore o stvaranju najveće kopnene vojske u Evropi. Ali veličina vojske otvara još jedno pitanje. Ko će je snabdevati?
Nije dovoljno kupiti tenkove i avione
Poljska je poslednjih godina naručivala velike količine stranog naoružanja. Američki Abrams tenkovi, sistemi Patriot i borbeni avioni F-35 ostaju važan deo modernizacije.
Međutim, rat u Ukrajini pokazao je evropskim državama koliko brzo veliki sukob može da isprazni skladišta municije.
Pokazao je i koliko problematično može biti oslanjanje na dobavljače udaljene hiljadama kilometara.
Zato Varšava sada prioritet daje proizvodima koji se troše u velikim količinama. To su municija, dronovi, rakete i druga vojna oprema koja mora brzo da se nadoknađuje.
Poljska želi da se što veći deo toga proizvodi kod kuće ili u neposrednom susedstvu.
Odbrambena industrija postaje ekonomska strategija
Za Varšavu to više nije samo pitanje bezbednosti. To je i industrijska politika.
Ministar odbrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz rekao je Rojtersu da razvoj domaće odbrambene industrije treba da bude pokretač poljske ekonomije.
Još važnije je pitanje nezavisnosti lanaca snabdevanja. Logika je jednostavna.
Ako izbije kriza, država ne želi da čeka da municija, rezervni delovi ili druga oprema stignu sa drugog kraja sveta.
Želi proizvodne kapacitete koje može neposrednije da kontroliše. Rat u Ukrajini promenio je način na koji evropske vlade razmišljaju o tom problemu.
Odbrambena fabrika više se ne posmatra samo kao proizvođač oružja. Postaje deo strateške infrastrukture države.
Češke kompanije vide veliku priliku
Poljski zaokret već privlači kompanije iz regiona. Češka Czechoslovak Group (CSG), jedan od značajnih evropskih proizvođača municije, poslednjih meseci zaključila je niz poslova u Poljskoj.
CSG prenosi tehnologiju za proizvodnju pogonskih punjenja kompaniji MESKO, koja je deo državne grupacije PGZ.
Sa PGZ-om je dogovoreno i širenje saradnje u proizvodnji dronova, raketa, municije i oklopnih vozila. Samo tokom avgusta zaključena su još dva značajna posla.
Jedan ugovor sa kompanijom Dezamet vredan je više od 100 miliona evra. Odnosi se na komponente za artiljerijsku municiju kalibra 155 milimetara.
Drugi posao, sa kompanijom Huta Stalowa Wola, vredan je 150 miliona evra. CSG Poljsku vidi kao jedno od svojih ključnih tržišta za dugoročno širenje proizvodnje.
Municija postaje veliki biznis
Posebna pažnja usmerena je na artiljerijsku municiju kalibra 155 milimetara. Rat u Ukrajini pokazao je koliko su ogromne potrebe modernog rata za tom vrstom municije.
Zato evropske države ubrzano pokušavaju da povećaju kapacitete. Poljska Grupa Niewiadow, zajedno sa KNDS Ammo France, pokreće proizvodnju municije kalibra 155 milimetara.
Planirani godišnji kapacitet od naredne godine iznosi 180.000 granata. To je dobar primer promene evropskog odbrambenog modela.
Nije više dovoljno imati novac za kupovinu oružja. Potrebne su fabrike sposobne da proizvode velike količine opreme onda kada je ona najpotrebnija.
Rheinmetall takođe ulazi dublje u Poljsku
Poljska privlači i najveće zapadnoevropske proizvođače. Nemački Rheinmetall razvija proizvodne kapacitete u zemlji i regionalni centar za održavanje i popravku kopnenih borbenih sistema.
Kompanija kao jedan od razloga za ulaganja navodi ogromnu tražnju koju stvara poljski program modernizacije vojske.
Za proizvođače oružja računica je jasna. Ako Poljska godišnje troši desetine milijardi evra na odbranu, blizina tog tržišta postaje velika poslovna prednost.
Varšava, međutim, želi nešto zauzvrat. Ne samo gotove proizvode. Traži investicije, fabrike i transfer tehnologije.
„Ako želite da prodajete u Poljskoj, morate da investirate u Poljskoj“
Tu se možda najbolje vidi nova poljska strategija. Zamenik ministra državne imovine Konrad Golota poručio je da kompanije koje žele da prodaju Poljskoj moraju biti spremne da investiraju u zemlji.
Varšava očekuje transfer tehnologije i zajedničke projekte. Drugim rečima, ogromni vojni budžet koristi se kao poluga za industrijski razvoj.
To je važna razlika. Kupovina tenka u inostranstvu predstavlja trošak za državu.
Izgradnja fabrike u Poljskoj može istovremeno da znači nova radna mesta, tehnološko znanje, izvoz i dodatne poreske prihode.
Deo milijardi namenjenih odbrani tako ostaje u domaćoj ekonomiji.
Poljska postaje evropski pionir „near-shoringa“
Stručnjaci ovaj model već nazivaju vojnim „near-shoringom“. Ideja je slična trendu koji se poslednjih godina vidi u drugim industrijama.
Kompanije i države pokušavaju da ključnu proizvodnju približe tržištu na kojem će proizvodi biti korišćeni.
Kod vojne industrije razlog nije samo cena. Najvažnija je sigurnost snabdevanja.
Poljska se zato okreće Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Estoniji i drugim evropskim partnerima.
Time pokušava da napravi regionalni odbrambeni ekosistem. On bi trebalo da bude dovoljno blizu da brzo reaguje u slučaju krize.
Cena će ipak biti visoka
Ogromna vojna ulaganja imaju i drugu stranu. Poljska mora da ih finansira.
Reuters je krajem avgusta izvestio da Varšava za 2027. projektuje deficit opšte države od čak 7,1 odsto BDP-a.
Jedan od glavnih razloga su upravo velike isporuke vojne opreme. Troškovi odbrane trebalo bi da premaše 4,5 odsto BDP-a i naredne godine.
To znači da će Poljska istovremeno pokušavati da gradi jednu od najvećih evropskih vojski i održava javne finansije pod kontrolom.
To neće biti jednostavno. Ali Varšava očigledno računa da je cena nedovoljne vojne spremnosti potencijalno mnogo veća.
Menja se mapa evropske vojne industrije
Poljski primer pokazuje i širu promenu u Evropi. Posle decenija u kojima su mnoge evropske zemlje smanjivale vojne kapacitete, sada se grade nove fabrike.
Povećava se proizvodnja municije. Šire se pogoni za rakete i dronove. Kompanije sklapaju zajednička ulaganja i premeštaju proizvodnju bliže istočnom krilu NATO-a.
Poljska se nalazi u centru te transformacije. Njena prednost je ogromna domaća tražnja.
- Poljska gradi najveću kopnenu vojsku u Evropi: Sada milijarde želi da zadrži kod kuće
- Addiko banka prva u Srbiji obezbedila Mastercard Click to Pay za svoje klijente
- „Smrt stručnjaka“ i AI: Zašto su stručnjaci potrebniji nego ikada?
- Emocionalno inteligentan čovek postavi sebi jedno pitanje pre nego što odreaguje
- Amerika preuzima deo naftne igre u Venecueli: Kinezi i Rusi gube važne poslove
Ako Varšava uspe da veliki vojni budžet pretvori i u industrijsku bazu, rezultat neće biti samo veća vojska.
Poljska bi mogla da postane jedan od najvažnijih evropskih centara za proizvodnju naoružanja.
A time bi se promenila i ekonomska mapa evropske odbrambene industrije.
