Skoro svaki drugi zakupac u Nemačkoj jedva podmiruje troškove stanovanja. Visoke kirije, rast kamata i rekordne cene nekretnina produbljuju jaz između vlasnika i podstanara, dok istraživanja pokazuju da sve više građana veruje da je do sopstvenog doma danas moguće doći samo – nasledstvom.
Stambena kriza u Nemačkoj ulazi u novu fazu. Nakon višegodišnjeg rasta cena nekretnina i značajnog poskupljenja zakupa, sve veći broj domaćinstava troši veliki deo svojih prihoda samo na krov nad glavom. Posledice više nisu samo socijalne, već postaju i ekonomske – jer visoki troškovi stanovanja direktno utiču na potrošnju, štednju i finansijsku sigurnost stanovništva.
Najnovije istraživanje koje je za Postbanku sprovela agencija YouGov, na uzorku od 1.109 podstanara, pokazuje da 48,5 odsto ispitanika troškove stanovanja može da podmiri samo uz velike finansijske napore. Samo 34,1 odsto smatra da kiriju i režije plaća bez većih problema, dok je dve godine ranije taj procenat iznosio 44 odsto.
Prema analizi nemačkog ekonomskog magazina WirtschaftsWoche, rast troškova stanovanja postao je jedan od najvećih finansijskih izazova za nemačka domaćinstva, posebno u velikim urbanim centrima gde ponuda stanova ne prati tražnju.
Stanovanje postaje najveći mesečni trošak
Rezultati istraživanja pokazuju koliko je stanovanje opteretilo kućne budžete.
Čak 60 odsto podstanara izdvaja najmanje 30 odsto neto prihoda domaćinstva za kiriju i prateće troškove, dok skoro trećina – 29,7 odsto – na stanovanje troši 40 odsto ili više mesečnih prihoda.
Posebno zabrinjava podatak da 12,2 odsto ispitanika priznaje da živi iznad svojih finansijskih mogućnosti samo kako bi zadržalo stan.
Ekonomisti upozoravaju da kada troškovi stanovanja premaše trećinu prihoda domaćinstva, raste rizik od prezaduženosti, smanjenja potrošnje i pada životnog standarda.
Koliko zapravo košta kirija u Nemačkoj?
Problem nije samo u nedostatku stanova, već i u njihovoj ceni.
Prema podacima kompanije BNP Paribas Real Estate, tokom prve polovine 2024. godine prosečna tražena neto kirija (Kaltmiete) u većim nemačkim gradovima kretala se između 29 i 32 evra po kvadratnom metru za manje stanove na atraktivnim lokacijama.
To znači da zakup stana od oko 45 kvadratnih metara može da košta približno 1.300 evra mesečno, dok se za veće stanove ukupna mesečna zakupnina kreće između 1.200 i 1.400 evra, u zavisnosti od grada, lokacije i kvaliteta nekretnine.
Najveći pritisak beleže Minhen, Frankfurt, Hamburg i Berlin, gde je potražnja godinama veća od ponude, uprkos intenzivnoj izgradnji novih stambenih jedinica.
Nemačka je evropski izuzetak
Za razliku od većine evropskih država, Nemačka je zemlja podstanara.
Prema podacima Eurostata, u Evropskoj uniji u proseku oko 68 odsto stanovništva živi u nekretnini koju poseduje, dok 32 odsto živi u iznajmljenim stanovima ili kućama.
Nemačka je među retkim državama u kojoj više od polovine domaćinstava živi kao podstanar, pa stopa vlasništva iznosi svega oko 47–48 odsto.
Poređenja radi:
- Rumunija – oko 94% stanovništva živi u sopstvenoj nekretnini.
- Slovačka – oko 93%.
- Hrvatska – oko 91%.
- Mađarska – oko 91%.
- Srbija – oko 87 %.
- Poljska – oko 87%.
- Bugarska – oko 84%.
- Italija – oko 75%.
- Francuska – oko 64%.
- Švedska – oko 65%.
- Nemačka – svega 47–48%.
Velike razlike između zapadne i istočne Evrope uglavnom su posledica istorijskih okolnosti. U većini država centralne i istočne Evrope devedesetih godina privatizovan je veliki deo državnog stambenog fonda, pa je vlasništvo nad stanovima postalo dominantan oblik stanovanja. Nemačka je, s druge strane, razvila snažno i uređeno tržište zakupa, koje danas trpi pritisak visokih cena i nedovoljne izgradnje novih stanova.
Sopstveni stan postaje privilegija
Iako bi 47,9 odsto ispitanika radije živelo u sopstvenoj nekretnini, većina smatra da je taj cilj gotovo nedostižan.
Visoke cene nekretnina, skuplji stambeni krediti i potreba za velikim početnim kapitalom predstavljaju glavne prepreke za ulazak na tržište.
Možda najilustrativniji podatak istraživanja jeste da 45,8 odsto građana smatra da je danas najrealniji put do sopstvenog stana – nasledstvo.
Takav odgovor pokazuje da vlasništvo nad nekretninama sve manje zavisi od prihoda ili rada, a sve više od porodičnog bogatstva.
Produbljuje se jaz između vlasnika i podstanara
Glavni investicioni strateg za privatne i korporativne klijente Deutsche Banke, Ulrih Štefan, ocenjuje da rezultati istraživanja potvrđuju sve veći raskorak između onih koji već poseduju nekretnine i onih koji tek pokušavaju da ih kupe.
Dok vlasnici imaju koristi od dugogodišnjeg rasta vrednosti svojih stanova i kuća, podstanari se suočavaju sa kontinuiranim rastom kirija, višim troškovima finansiranja i sve manjim izgledima da postanu vlasnici.
- Bila je to 1966: Rivalstvo, poštovanje i zlatno doba roka
- Skoro polovina Nemaca jedva plaća kiriju: Kako je najjača evropska ekonomija postala zemlja podstanara
- OTP banka Srbija proglašena je za pobednika u kategorijama Najbolja banka za MSP u Srbiji i Najbolja banka za ESG u Srbiji na Euromoney Awards for Excellence 2026
- Coca-Cola podrška mladima i Excel Grašić osnažuju mlade u regionu
- Evropa ulazi u zimu sa najmanjim zalihama gasa u poslednjih pet godina: Da li preti novi energetski šok?
Takav trend ne produbljuje samo imovinske razlike, već utiče i na mobilnost radne snage, natalitet i dugoročnu ekonomsku stabilnost najveće evropske privrede.
Stručnjaci upozoravaju da će bez snažnije izgradnje novih stanova i mera koje bi povećale dostupnost stambenih kredita, stambena kriza u Nemačkoj ostati jedan od najvećih ekonomskih izazova u narednoj deceniji.
