Stručno upozorenje: Otpuštanja uništavaju biznise, zašto to i dalje radite?

Foto: envatoelements / stevanovicigor

Ključne tačke
  • Kad neko dobije otkaz, priča se tu ne završava. Istraživanja pokazuju da je otpuštanje jedno od najnegativnijih životnih iskustava poput gubitka voljene osobe ili razvoda.
  • Ovo je jedno od upozorenja Stanford profesora Džefri Fajfera i tu nije kraj.
  • Glavno što poručuje svima koji donose poslovne odluke i vode timove je da ‘otpuštanja ne funkcionišu’.

Zvanični podaci ubeđuju da je Covid pandemija imala razoran uticaj na ekonomiju. Mnoge kompanije su na ovom talasu bile prinuđene, kako je to navođeno u saopštenjima, da otpuštaju radnike. Ovo je bila mera protiv usporenog rasta.

S druge strane, mnoge velike tehnološke kompanije su u vreme pandemije kretale u pohode za novim kadrom ’samo da bi se našle u teškoj poziciji i u kasnijim otpuštanjima pronalazile efikasnost’, jedno je od objašnjenja stručnog analitičkog glasa. Jedan od takvih je i Stanford profesor Džefri Fajfer (76).

Kad se govori o masovnim otpuštanjima i raspravlja na ovu temu, Fajfer je jasan:

Otpuštanja ne funkcionišu!

Profesor svima poručuje

Kratkoročnost ’mikrotalasnog’ kapitalizma vrši pritisak na visoke rukovodioce da smanje troškove gde god i kad god je to moguće.

Sa čisto racionalnog ekonomskog stanovišta, to ima poslovnog smisla. Radi se o uštedi desetina miliona dolara od samog starta. Ali, svet i ljudi su daleko od racionalnosti. Postoje drugi negativni efekti koji mogu dovesti do mnogo više stresa i problema u sistemu, a ne manje.

Usled masovnih otpuštanja lidere će snaći situacije i problemi koje najamanje očekuju i za koje neće biti spremni“, jedno je od upozorenja profesora Fajfera.    

Kakav je čovek koji je dobio otkaz? Fajfer piše:

Kad neko dobije otkaz, priča se tu ne završava. Istraživanja pokazuju da je otpuštanje jedno od najnegativnijih životnih iskustava poput gubitka voljene osobe ili razvoda. Neminovan je osećaj beskorisnosti, bespomoćnosti i beznađa. Masovno, sve to dovodi do ’histerije nezaposlenosti’“.

Iskustvo profesora i istraživanja koja je vodio otkrili su da zaposleni koji su doživeli otkaz kraće žive što se pripisuje stresu, osećajima finansijske neizvesnosti pa i nedostatka zdravstvene zaštite. Zanimljivo, Fajfer iznosi konkretan podatak do kojeg je došao sa svojim timom – oko 120 hiljada smrtnih slučajeva samo u SAD povezano je sa načinom na koji su kompanije ’tretirale’ svoje ljude, a u to spadaju i otpuštanja.

A šta sa onima koji ostaju?

Šta je sa zaposlenima koji ostaju pošto njihove kolege dobiju otkaze?

Ideja o ’zarazi otkaza’ svima šteti i negativne posledice se protežu dalje od onih koji su izgubili posao.

Otpuštanja stvaraju atmosferu straha i nesigurnosti među preostalim zaposlenim. Čak i oni koji su sigurni u svoje pozicije i nameštenja, pogođeni su saznanjem da su drugi ostali bez posla. I u njih se uvlači sumnja da budućnost ne mora biti tako svetla. Ovo sigurno vodi do pada morala, produktivnosti i do pojačanog osećaja opterećenja i zabrinutosti“, upozorava profesor.

Pravi je primer prošlogodišnjih otkaza u Meta kompaniji. Jedan sa liste otpuštenih, inače zadužen za ljudske resurse, izjavio je:

Mnogi zaposleni se posle otkaza kolega osećaju kao da su trenutno u nekom međuprostoru. A, svi pokušavaju da se dokažu i pokažu menadžmentu.“

Ako se ova rana zagnoji i to potraje dovoljno dugo, kako to tvrdi Fajfer, „poslovna kultura koja se stvara uništiće vašu kompaniju iznutra. I, svaki pokušaj troškova je uzaludan.

Ukratko, strah nije dobar način da upravljate ljudima.

Otpuštanja za kraj i veliku sliku

Od slike jednog čoveka koji je otpušten, Fajfer oslikava i sliku cele kompanije i privrede, na kraju. Profesor šalje poruku svima koji donose poslovne odluke i vode timove:

Kompanija koja steže svoj novčanik i iznutra gradi osećaje straha nije kompanija koja ulaže u dug vek postojanja i inovacije. Ulazi u začarani krug i postaje manje konkurentna i suvišno je u tom slučaju govoriti o uticaju na celu privredu.

Što se one ljudske strane tiče, masovna otpuštanja su opasnost za zdravlje ljudi.

Kada imate veću nezaposlenost, imate i više socijalnih problema.

Imate više kriminala.

Imate više porodičnog nasilja.

Imate više zavisnosti.

Zato, otpuštanja ne funkcionišu i obavezno uzimajte u razmatranje širu sliku kada planirate otkaze“, bilo bi ključno upozorenje Stanford profesora sa katedre za biznis.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde