TikTokeri otkrili Tajnu: deluzijom do uspeha

Foto: Envato Elements / monkeybusiness

Ako je 2020. bila godina kada su TikTokeri otkrili Tajnu (The Secret) – ideju da možete ostvariti sve što želite ako dovoljno verujete u to – onda su godine koje su usledile bile pokušaj da se to rebrendira u nešto trajno i relevantno. Najnovija verzija toga je nešto što se, prilično zloslutno, zove „sindrom srećne devojke“, skoro kao da je u pitanju neka zarazna bolest. A da je zarazno – jeste.

Heštag #LuckyGirlSyndrome ima bezbroj videa, a svi oni tvrde da vam ovaj novi oblik pozitivnog razmišljanja može pomoći da postignete svoje ciljeve. Uglavnom su u pitanju mlade žene koje se izjašnjavaju kao „srećne“ – koristeći afirmacije kao što su: „Ja sam tako srećna, sve što moje srce poželi doći će mi“. Mnogi daju primere nedavnih srećnih događaja koji su se desili uz korišćenje ovih pozitivnih afirmacija: neočekivani priliv novca, novi posao ili najbolje letovanje u životu.

Filozofi poput Ralfa Volda Emersona uveli su koncept takozvanih „pravila privlačnosti“, a poslednjih decenija ta bezuslovna pozitivnost je našla plodno tlo u popularnoj kulturi, bilo da se radi o najprodavanijim knjigama poput „Tajna“ (koju je Opra Vinfri pretvorila u masovni fenomen) ili kroz ono što je poznato kao industrija pozitivnog razmišljanja.

TikTokeri otkrili tajnu i ubrzali proces

Ljudi su oduvek starim konceptima davali nova imena kako bi zvučali uzbudljivije. Međutim, ništa nije ubrzalo ovaj proces kao što su to učinili TikTokeri. Kontent kreatori ne mogu stalno praviti isti video o tome kako manifestovanje funkcioniše. Kada su Google pretrage za „manifestovanje“ dostigle vrhunac, na početku pandemije, TikTok je morao da pronađe načine da se izdvoji. Stvar je, zapravo, u važnosti novosti u ekonomiji pažnje: sve, bez obzira koliko je nebitno ili niche, može postati trend sve dok se plasira kao nešto novo.

Nije neobično što su se društvene mreže „zakačile“ za ovaj fenomen. Tržište lajf koučinga u SAD procenjeno je na 1.5 milijardi dolara u 2022. i očekuje se da će dalje rasti, gotovo pet odsto godišnje do 2030. Procenjena vrednost ovog tržišta na globalnom nivou je deset puta veća. Na Instagramu top tri koačing heštega imaju 19 miliona pratilaca a cifre koje prave TikTokeri su još impresivnije: prva tri heštega imaju čak tri milijarde pregleda. To objašnjava veliki broj perfektno sređenih devojaka koje vas egzaltirano pozivaju da „budete deluzivne!“ i živite svoj najbolji život.

Mračna strane sindroma srećne devojke

Postoji i mračna strane sindroma srećne devojke, što je nagovešteno u njegovom nazivu – s obzirom da se naziva sindrom, a ne pristup, a posebno zato što je usmeren na žene. Većina videa na ovu temu govori isključivo o manifestovanju kroz razmišljanje, bez konkretnog delovanja. Oni su skoro uvek fokusirani na samopoboljšanje i povećanje lične sreće na račun drugih, i potpuno zanemaruju privilegije tih kreatora, od kojih su mnogi mlade, atraktivne žene sa velikim brojem pratilaca i biznisima koje promovišu.

 „Toksična pozitivnost“ i ideja da možemo da promenimo okolnosti ili da se potpuno promenimo kao ličnost samo usvajanjem pozitivnih misli i stavova, iako primamljivo, ne samo da dovodi u zabludu, već, između ostalog izaziva krivicu. Osim toga, ovo proizvodi i lažni osećaj da je apsolutno sve što se dešava pod našom kontrolom, kada – na sreću ili nesreću – to nije slučaj.

Dakle, dobro razmislite pre nego što kupite svesku u koju ćete zapisivati afirmacije tokom 21 dana, ili uplatite kurs manifestovanja koji obećava uspeh u svakom aspektu. Veoma često – ma koliko se mi trudili – život jednostavno nije fer. Ili, ukoliko biste ipak da probate, probajte sa „Dobro jutro, lutko“ afirmacijama prve lajf kouč Srpkinje, Ruške Jakić. Njoj nije naškodilo.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde