Godinama se postavlja isto pitanje: koliko će radnih mesta nestati zbog veštačke inteligencije? Novi podaci nude drugačiji odgovor. Kompanije koje uvode AI ne moraju nužno da smanjuju broj zaposlenih. Naprotiv, mogu da zapošljavaju više. Problem je u tome što nova radna mesta ne dobijaju svi podjednako. Najveću korist imaju iskusniji zaposleni. Početnici bi mogli da plate najveću cenu AI revolucije.
Novo istraživanje Stanford Digital Economy Lab analiziralo je podatke iz čak 41 zemlje. Istraživači Bharat Chandar i Bouke Klein Teeselink koristili su uzorak od oko 1,25 milijardi oglasa za posao i podatke o 154 miliona zaposlenih.
Posmatran je period od 2021. do 2026. godine. Rezultati dovode u pitanje jednostavnu tezu da veštačka inteligencija automatski uništava radna mesta.
Kompanije koje usvajaju generativnu veštačku inteligenciju pokazuju znake rasta ukupne zaposlenosti. Ali unutar tih kompanija događa se važna promena. Težište se pomera ka seniorima.
AI kompanijama trebaju iskusniji ljudi
Istraživanje pokazuje da se nakon usvajanja AI smanjuje udeo početnika u radnoj snazi u odnosu na uporedive kompanije. To ne nastaje prvenstveno zbog masovnog otpuštanja juniora.
Glavni razlog je rast zapošljavanja iskusnijih radnika. Drugim rečima, kompanija može da raste i da otvara nova radna mesta, dok istovremeno postaje teže dobiti prvi posao.
To je možda jedna od najvažnijih promena koju AI trenutno donosi tržištu rada.
Zašto AI više odgovara seniorima?
Odgovor se krije u prirodi poslova koje veštačka inteligencija može da preuzme. Početničke pozicije tradicionalno sadrže veliki broj zadataka koji se mogu jasno definisati i ponavljati.
To mogu biti prikupljanje podataka, osnovne analize, priprema dokumenata, pisanje jednostavnijeg koda ili administrativni poslovi.
Mladi sve teže dolaze do posla: Sada im preti i veštačka inteligencija
Upravo u takvim zadacima generativni AI može da bude veoma efikasan. Iskusniji zaposleni imaju drugačiju ulogu.
Od njih se očekuje donošenje odluka, procena rizika, razumevanje poslovnog konteksta, komunikacija sa klijentima i vođenje ljudi.
AI može da ubrza njihov posao, ali teže može potpuno da zameni iskustvo koje stoji iza odluke.
Paradoks produktivnosti
Za kompanije računica može biti veoma privlačna. Ako iskusan zaposleni uz pomoć AI može da uradi posao za koji je ranije bio potreban čitav tim, njegova vrednost za kompaniju raste.
To potvrđuje i PwC-ov Global AI Jobs Barometer 2026. Prema toj analizi, rast produktivnosti od 2022. godine bio je 40 odsto veći u kompanijama koje su najviše izložene AI nego u kompanijama sa najmanjom izloženošću ovoj tehnologiji.
Istovremeno, veštine potrebne za poslove koji su najviše izloženi AI menjaju se više nego dvostruko brže.
Posebno je zanimljiv još jedan podatak. Junior pozicije koje su snažno izložene AI čak sedam puta češće zahtevaju veštine koje su se tradicionalno očekivale od seniora, poput liderstva i sposobnosti donošenja odluka.
Granica između početničkog i iskusnog zaposlenog tako počinje da se pomera.
Kako steći iskustvo ako kompanije ne žele početnike?
Tu nastaje mnogo ozbiljniji problem. Svaka kompanija želi iskusne ljude. Ali svaki senior je nekada morao da bude junior.
Ako AI preuzme veliki deo početničkih zadataka, kompanije mogu da ostanu bez tradicionalnog sistema kroz koji su stvarale buduće stručnjake i menadžere.
To bi moglo da napravi svojevrsnu rupu na tržištu rada. Danas kompanija može da angažuje iskusnog programera koji koristi AI i radi produktivnije nego ranije.
Ali gde će nastati sledeća generacija iskusnih programera ako mladim ljudima bude sve teže da dobiju prvi posao? To pitanje tek treba da dobije odgovor.
Mladi već osećaju posledice
Drugo istraživanje Stanford Digital Economy Lab pokazuje da problem više nije samo teorijski. Kod zaposlenih od 22 do 25 godina u zanimanjima koja su najviše izložena AI zabeležen je značajan zaostatak u zaposlenosti.
Do sredine 2026. njihova zaposlenost bila je oko 19 odsto niža od nivoa koji bi se očekivao da je pratila trend njihovih vršnjaka u zanimanjima manje izloženim AI.
AI menja tržište rada: Tehnološki giganti ukinuli 140.000 radnih mesta dok ulažu milijarde u veštačku inteligenciju
Kod iskusnijih radnika nije pronađen sličan obrazac. To je važan signal.
Veštačka inteligencija možda još ne izaziva masovnu nezaposlenost, ali bi mogla da menja mesto na kojem ljudi ulaze na tržište rada.
Diploma više neće biti dovoljna
Za mlade ljude ovo znači da će tradicionalna formula „fakultet – prvi posao – iskustvo – napredovanje“ biti pod sve većim pritiskom. Poslodavci će verovatno očekivati da kandidat već na početku karijere ume da koristi AI alate. Ali to neće biti dovoljno.
Ako veštačka inteligencija može da obavi tehnički deo jednostavnijeg zadatka, vrednost čoveka pomera se ka onome što algoritam radi teže.
To su rasuđivanje, odgovornost, komunikacija, kreativno rešavanje problema i razumevanje poslovnog konteksta.
Paradoks je očigledan. AI bi trebalo da demokratizuje znanje i omogući početnicima da rade više. Istovremeno, kompanije mogu da koriste istu tehnologiju da bi sa manjim brojem juniora postigle isti rezultat.
Kompanije dobijaju produktivnost, ali nastaje novi rizik
Kratkoročno, ovakav model može biti odličan za poslovne rezultate. Manji tim iskusnih ljudi, opremljen dobrim AI alatima, može da postigne znatno veću produktivnost.
Dugoročno, kompanije bi mogle da naiđu na problem koji danas nije toliko vidljiv. Ako prestanu da zapošljavaju početnike, ko će za pet ili deset godina postati senior?
Kompanije su decenijama koristile juniorske pozicije ne samo kao jeftiniju radnu snagu, već kao sistem za stvaranje budućih stručnjaka.
AI taj sistem počinje da menja. Zato najveća promena koju donosi veštačka inteligencija možda neće biti nestanak poslova.
Moglo bi da se promeni nešto mnogo fundamentalnije – način na koji ljudi uopšte započinju karijeru.
