Globalna ekonomija ne ide nužno ka deglobalizaciji, već ka novoj fazi u kojoj će se globalizacija sve više preoblikovati pod uticajem geopolitičkih tenzija, potrebe za većom otpornošću, promenjenih razvojnih strategija i pravednije raspodele koristi, poručeno je na panelu „The New Global Economic Order (NEO)”, održanom u okviru XXI Svetskog kongresa ekonomista u Beogradu.
Na panelu su učestvovali Dani Rodrik, Jayati Ghosh, Justin Yifu Lin, Lorenzo Caliendo i Lili Yan, koji su razgovarali o tome da li svet prisustvuje kraju dosadašnjeg modela globalizacije ili njenoj dubokoj rekonfiguraciji.
Govoreći o mogućim pravcima razvoja globalnog ekonomskog poretka, Dani Rodrik je istakao da se budućnost može posmatrati kroz tri scenarija – loš, ružan i dobar. Prema njegovim rečima, potpuni povratak na period između dva svetska rata, obeležen ekstremnim bilateralizmom i kolapsom trgovine, nije najverovatniji scenario, jer je svetska ekonomija danas previše povezana, a troškovi takvog zaokreta bili bi izuzetno visoki.
Jayati Ghosh je ocenila da je multilateralizam trenutno u veoma teškoj poziciji i da inkluzivan, progresivan multilateralni poredak, iako poželjan, u kratkom i srednjem roku ne deluje kao najizgledniji scenario. Zbog toga, kako je naglasila, zemlje u razvoju moraju da razmišljaju pre svega o otpornosti na buduće šokove.
Prema njenim rečima, svet ulazi u period u kojem će se zemlje suočavati sa različitim vrstama poremećaja, od geopolitičkih i finansijskih do klimatskih i razvojnih. Zbog toga je za zemlje globalne većine ključno da smanje ranjivost na spoljne šokove, posebno one koji dolaze kroz globalna finansijska tržišta i promene kamatnih stopa u razvijenim ekonomijama.
Justin Yifu Lin istakao je da je za svaku zemlju, bez obzira na stanje globalnog poretka, najvažnije da „uradi svoj domaći zadatak” i razvija se u skladu sa sopstvenim mogućnostima i konkurentskim prednostima. Kako je naveo, čak i u nepovoljnim globalnim okolnostima, zemlje treba da se oslanjaju na ono što već imaju, da jačaju sopstvene kapacitete i da koriste tržišne prilike tamo gde postoje.
Lin je ukazao da trgovina i međunarodna saradnja nisu nestale, već da se menjaju uslovi pod kojima se odvijaju. Prema njegovim rečima, zemlje ne bi trebalo previše da se udaljavaju od svojih konkurentskih prednosti, osim u oblastima u kojima su, zbog sankcija ili prekida u globalnim tokovima, prinuđene da razvijaju određene kapacitete samostalno.
Lorenzo Caliendo ocenio je da se svet ne kreće ka autarkiji, već ka rekonfiguraciji globalizacije. Kako je istakao, trgovina je i dalje velika, ne samo u robi, već i u kapitalu i idejama, dok razvoj veštačke inteligencije dodatno povećava značaj razmene znanja.
Prema njegovim rečima, ključna promena je u principima koji oblikuju globalizaciju. Raniji model bio je dominantno zasnovan na efikasnosti, dok se sada sve više traži ravnoteža između efikasnosti, otpornosti i političkih razmatranja.
Panel „The New Global Economic Order (NEO)” otvorio je jedno od ključnih pitanja XXI Svetskog kongresa ekonomista – kako će izgledati novi globalni ekonomski poredak u vremenu pojačanih geopolitičkih tenzija, tehnoloških promena, klimatskih izazova i sve većih zahteva za pravednijim i otpornijim modelima razvoja.
XXI Svetski kongres ekonomista održava se u Beogradu u organizaciji Međunarodne ekonomske asocijacije i Saveza ekonomista Srbije, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Srbije. Kongres okuplja vodeće svetske ekonomiste, predstavnike akademske zajednice, institucija i kreatore javnih politika, a tokom pet dana održavaju se plenarne sesije, paneli i diskusije o ključnim ekonomskim i društvenim pitanjima savremenog sveta.
