Klimatske promene za evropsku ekonomiju više nisu rizik koji pripada dalekoj budućnosti. Račun već stiže.
Ekstremne vrućine, suša i požari ovog leta pogodili su poljoprivredu, transport, energetiku i turizam. Istovremeno je pala produktivnost zaposlenih.
Procena holandske Triodos banke pokazuje razmere problema.
Ekstremna vrućina i suša mogle bi da smanje bruto domaći proizvod Evropske unije za oko jedan odsto. To odgovara ekonomskom gubitku od približno 180 milijardi evra.
To je iznos koji pokazuje da ekstremne temperature više nisu samo meteorološki problem, navodi Rojters.
Postale su makroekonomski problem.
Vrućina direktno udara na produktivnost
Najveći deo štete nije odmah vidljiv.
Fabrika ne mora da izgori. Put ne mora da bude uništen. Kompanija ne mora da zatvori vrata.
Dovoljno je da zaposleni zbog ekstremne temperature rade sporije.
Kada se takav pad produktivnosti pomnoži milionima radnih sati, posledice postaju vidljive u BDP-u.
Allianz Research upozorava da ekonomski efekat vrućine nije linearan. Nakon temperature od oko 30 stepeni Celzijusa gubici produktivnosti počinju mnogo brže da rastu. Evropa je posebno izložena.
Jedan od razloga je infrastruktura koja nije projektovana za dugotrajne periode ekstremne vrućine. Klimatizacija je takođe znatno manje zastupljena nego, na primer, u SAD.
To menja i način na koji kompanije moraju da računaju troškove klimatskih promena.
Trošak više nije samo šteta od požara ili poplave.
To je i izgubljeni radni sat.
Rajna i Dunav pokazuju koliko voda znači industriji
Suša otvara još jedan problem.
Evropska industrija zavisi od reka mnogo više nego što se često pretpostavlja.
Nizak vodostaj Rajne i Dunava ovog leta poremetio je transport robe. Brodovi pri niskom vodostaju ne mogu da prevoze uobičajene količine tereta.
To povećava cenu transporta.
Problem je posebno ozbiljan za nemačku industriju.
Veliki hemijski proizvođači imaju fabrike duž Rajne. Njima su rečni putevi važni za dopremanje sirovina i otpremanje proizvoda.
Rojters navodi procene prema kojima bi poremećaji transporta na Rajni mogli da smanje nemački BDP za oko 0,3 procentna poena.
Tako nešto pokazuje koliko klimatski rizik brzo postaje logistički rizik. A zatim i industrijski.
Problem i za električnu energiju
Visoke temperature i suša mogu da pogode i proizvodnju električne energije.
Nuklearnim elektranama potrebna je voda za hlađenje.
Kada temperatura vode u rekama poraste ili vodostaj padne, elektrane u pojedinim situacijama moraju da smanje proizvodnju.
Reuters navodi da su ovog leta pojedine nuklearne elektrane morale da ograniče proizvodnju.
- Sarajevo Film Festival i UNIQA nastavljaju partnerstvo koje povezuje cijelu regiju
- Klimatske promene Evropi stižu na naplatu: Jedno leto može da odnese 180 milijardi evra
- Tajvan prvi put namerno usporio internet: Vežba za scenario koji bi mogao da pogodi ceo svet
- Dolar blizu dvomesečnog minimuma: Jedan podatak ove nedelje mogao bi da promeni sve
- Veteran Microsoft-a pita: Ko je vaša osoba kojoj se svi obraćaju kada nešto ne radi?
Istovremeno, tokom toplotnih talasa raste potreba za hlađenjem zgrada. Dobija se nezgodna kombinacija.
Potražnja za strujom raste upravo kada deo proizvodnih kapaciteta može da bude ograničen.
Za kompanije to predstavlja novi rizik za cenu energije i sigurnost snabdevanja.
Poljoprivreda među prvim žrtvama
Kombinacija vrućine i suše posebno snažno pogađa poljoprivredu.
Prema podacima koje navodi Reuters, prinosi pojedinih kultura ovog leta pali su između šest i sedam odsto.
Posledice se ne završavaju na poljoprivrednim gazdinstvima.
Manja proizvodnja može da znači više cene hrane. To zatim utiče na inflaciju i potrošnju domaćinstava.
Istraživanje Evropske centralne banke dodatno pokazuje koliko ovaj sektor može da bude ranjiv.
U simulacijama ekstremne kombinacije toplotnih talasa i suše, godišnji rast dodate vrednosti u poljoprivredi mogao bi u velikom broju evropskih regiona da bude niži za 1,9 do čak 7,6 procentnih poena.
Klimatski šok tako može veoma brzo da se pretvori u cenovni šok.
Jug Evrope ima još jedan problem – turizam
Ekstremna vrućina menja i turističke navike.
Tradicionalna prednost južne Evrope – sunčano i toplo leto – pri ekstremnim temperaturama može da postane nedostatak.
Turisti mogu da biraju hladnije destinacije. Mogu da putuju u drugim mesecima ili da skrate boravak.
To predstavlja poseban rizik za zemlje u kojima turizam ima veliki udeo u ekonomiji.
Požari dodatno komplikuju situaciju.
Oni uništavaju imovinu i infrastrukturu, ali utiču i na reputaciju destinacije. Posledice po rezervacije mogu da traju mnogo duže od samog požara.
822 milijarde evra upozorenja iz prošlosti
Evropa već ima dovoljno podataka da zna koliko ekstremno vreme može da bude skupo.
Prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu, vremenski i klimatski ekstremi izazvali su oko 822 milijarde evra ekonomskih gubitaka u EU između 1980. i 2024. godine.
Još je važniji trend. Prosečni godišnji gubici tokom osamdesetih iznosili su oko 8,6 milijardi evra, u cenama iz 2024. godine.
Između 2020. i 2024. prosek je dostigao približno 44,9 milijardi evra godišnje.
Postoji i veliki problem osiguranja. Manje od 20 odsto ukupnih ekonomskih gubitaka u EU tokom tog perioda bilo je privatno osigurano.
To znači da značajan deo računa na kraju ostaje kompanijama, građanima i državama.
Klimatske promene postaju problem za budžete
Tu počinje druga faza ekonomskog problema.
Države moraju da finansiraju gašenje požara, obnovu infrastrukture i pomoć pogođenim domaćinstvima i kompanijama.
Istovremeno mogu da imaju manje poreske prihode zbog slabije privredne aktivnosti.
A potrebno je investirati i u prilagođavanje.
Gradovima treba više zelenih površina i bolja zaštita od vrućine. Vodni sistemi moraju da izdrže duže suše. Energetske mreže moraju da podnesu veću potrošnju. Infrastruktura mora da bude otpornija na ekstremne vremenske događaje.
Drugim rečima, države plaćaju i štetu i prevenciju buduće štete.
Menja se i računica centralnih banaka
Problem može da stigne i do Evropske centralne banke. Klimatski šokovi mogu istovremeno da uspore privredu i podignu pojedine cene.
Suša može da poskupi hranu. Problemi sa energetikom mogu da povećaju cenu struje.
Prekid transporta može da poveća troškove kompanija.
To centralnim bankama otežava posao.
Visoka inflacija traži restriktivniju monetarnu politiku. Slabiji privredni rast može da traži upravo suprotno.
Zato klimatske promene više nisu tema samo za ministarstva ekologije.
Postale su tema za ministre finansija, centralne bankare, direktore kompanija i investitore.
Evropa više nema luksuz da klimatski rizik smatra budućim problemom
Ovogodišnje leto pokazuje promenu koja je za ekonomiju možda najvažnija.
Klimatske promene više se ne posmatraju samo kroz pitanje šta će se dogoditi 2050. ili 2100. godine.
Pitanje je koliko koštaju danas.
Trošak se pojavljuje kroz nižu produktivnost, slabije prinose, skuplji transport, požare, probleme sa energijom i veće državne rashode.
Evropska agencija za životnu sredinu već beleži snažan rast ekonomskih gubitaka od ekstremnih vremenskih događaja.
Ovog leta Evropa dobija još konkretniju lekciju.
Temperatura više nije samo podatak u vremenskoj prognozi. Postaje ekonomski pokazatelj.
