Ekonomski pokazatelji Srbije značajno su promenjeni tokom prethodnih godina. Posebno je vidljiv pomak kod nezaposlenosti, materijalne deprivacije i rizika od siromaštva.
Podaci iz novog broja časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT) pokazuju napredak Srbije od 2013. godine. Period od 2013. do 2025. posebno se izdvaja kada je reč o životnom standardu.
Promene su dovoljno velike da se u MAT-u ocenjuju kao „jedan od najimpresivnijih društveno-ekonomskih zaokreta u Evropi“.
Nezaposlenost sa 23 pala na 7,2 odsto
Jedna od najvećih promena zabeležena je na tržištu rada.
Stopa nezaposlenosti je 2013. godine iznosila 23 odsto. U drugom kvartalu 2026. ona je bila 7,2 odsto.
Istovremeno, broj formalno zaposlenih povećan je za više od 300.000 ljudi.
Promene na tržištu rada pratio je i pad teške materijalne deprivacije među zaposlenima.
Sa 31,3 na 6,2 odsto
Teška materijalna deprivacija pokazuje u kojoj meri pojedinci ili domaćinstva mogu da obezbede osnovna materijalna sredstva, dobra i društvene aktivnosti potrebne za dostojanstven život.
U Srbiji je ovaj pokazatelj 2014. godine iznosio 31,3 odsto.
Do 2025. godine smanjen je na 6,2 odsto.
Prema podacima koje prenosi B92, Srbija po ovom pokazatelju sada stoji bolje od Nemačke, Francuske i proseka Evropske unije.
Rizik od siromaštva gotovo prepolovljen
Velika promena zabeležena je i kod rizika od siromaštva.
Pokazatelj AROPE smanjen je sa 43,2 na 23,2 odsto. Istovremeno je jaz Srbije prema Evropskoj uniji smanjen za 87 odsto.
Još jedan podatak pokazuje promenu životnog standarda.
- Možete li da spavate dok automobil vozi? Odgovor je mnogo opasniji nego što izgleda
- Da li ste ikada izračunali koliko vas kafa van kuće košta godišnje?
- Radiš do smrti: Bolan predlog reforme penzijskog sistema u Nemačkoj
- Kina ubrzava ka električnim automobilima: Benzinci gube bitku, novi rekord je 65,2 odsto
- Volkswagen sprema rez od 16 milijardi evra: Pod znakom pitanja četiri fabrike i desetine hiljada radnih mesta
Novu odeću ne može da priušti 4,5 odsto građana Srbije. Prosek Evropske unije iznosi 7,4 odsto.
Promenio se i odnos prosečne zarade i potrošačke korpe.
Prosečna plata je 2013. godine pokrivala 60 odsto potrošačke korpe. Danas prosečna zarada premašuje vrednost potrošačke korpe.
