Prolazeći kroz istočni ulaz hotela Plaza, Endru RosSorkin je u svom elementu. „Godine 1929. ljudi bi dolazili ovde i bilo je ludo – svaki poslovni čovek bi bio ovde i svi bi se nekako gledali“, kaže.
Plaza je jedno od mesta radnje u njegovoj novoj knjizi 1929, koja opisuje zloglasni krah berze koji je prethodio Velikoj depresiji.
Osim što je bio okupljalište najbogatijih osoba grada, hotel je bio i mesto gde je moglo direktno da se učestvuje u berzanskoj maniji koja je zahvatila zemlju. Hotelski bar Oak Room, koji i danas postoji, u to vreme je bio pretvoren u lokaciju brokerske kuće EF Hutton.
Devedeset šest godina kasnije, svet je drugačiji. Pića ponovno teku u Plazi. Mnogi od najružnijih delova ludila iz 1920-ih su regulisani. Ipak, Sorkin je zabrinut da se neki elementi koji su doveli do najgoreg sloma berze u istoriji ponovno odvijaju dok investitori gladni veštačke inteligencije licitiraju i podižu tržište do rekordnih visina.
„U ljudskoj je prirodi da uvek želi više“, rekao je on u razgovoru za Business Insider. „Pohlepa pokreće tržište.“
Ogledalo današnjice
Sorkin ne okleva da izrazi zabrinutost da bi stvari ponovno mogle da postanu mračne za investitore čija opsesija AI diže cene deonica do vrtoglavih visina.
„Kad sam započeo ovaj projekat, mislio sam da pišem knjigu o istoriji“, rekao je Sorkin. „Međutim, što sam više ulazio u to i što sam dalje napredovao u projektu, postajalo mi je jasno da je gotovo sve što se događalo 1929. poput ogledala za danas.“
Mislim da smo u nekoj vrsti balona. Pitanje je, naravno, kada će balon pući, dodao je. A balona je više.
Problematični baloni
Prvi je tehnologija u nastajanju koja je oduševila investitore. Dvadesetih godina prošlog veka postojala je RCA. Deonice firme su bile preterano skupe, i iako je radio uneo revoluciju u komunikaciju, cena deonica pala je sa oko 530 dolara na 3 dolara.
Danas, Sorkin misli da će veštačka inteligencija na kraju biti transformativna tehnologija. U međuvremenu, međutim, postoje pitanja da li će milijarde dolara potrošene na njenu infrastrukturu biti vredne isplate i koliko je ona održiva?
„Ne mogu da kažem da ovo nije sjajna stvar za Ameriku ili za svet. Ali da li smo svedoci prekomerne izgradnje kada imate kupce koje na kraju finansira dobavljač?“. Kao primer navodi Nvidiju koja je uložila 100 milijardi dolara u OpenAI, jednog od svojih kupaca.
Drugo, najrizičniji delovi tržišta postaju sve dostupniji prosečnom investitoru.
„Ideja da ljudi trguju hotelima bila je nekako obavijena idejom demokratizacije finansija. Svi bi imali pristup, zar ne?“, rekao je. „I to ima odjeka u onome što se danas događa u smislu da kriptovalute činimo dostupnima, dajemo privatni kapital, privatne kredite, rizični kapital.“
I treće, pravila i propisi koji su vodili tržišta se ukidaju. Donald Tramp je rekao da bi želeo da smanji ritam kvartalnih izveštaja o zaradi na dva puta godišnje, što bi potencijalno rezultiralo manjom transparentnošću za investitore. Odbor za finansijsku zaštitu potrošača se ukida. Definicija akreditovanog investitora – onoga koji je dokazao dovoljno finansijsko obrazovanje ili ima dovoljno sredstava, čime dobiva pristup određenim ulaganjima – se revidira.
Špekulacije, blizanac inovacije
Ipak, nije sve loše. Baloni imaju svoje prednosti: ekonomije se menjaju i rastu, a ljudi se bogate. Špekulacije, ističe Sorkin, blizanac su inovacije. Društvu su potrebni investitori spremni da rizikuju i klade se na vizionarske osnivače.
Ali sklonost ljudi pohlepi znači da će uvek biti ekscesa na finansijskim tržištima i posledičnih negativnih strana, smatra Sorkin.
