Izvoz robe i usluga na tržišta van Evropske unije prošle godine podržao je gotovo 32 miliona radnih mesta, pokazuju najnoviji podaci Evrostata. Statistika potvrđuje da je evropska privreda sve snažnije oslonjena na globalnu tražnju, dok su Sjedinjene Američke Države zadržale poziciju najvažnijeg izvoznog partnera EU.
Prema podacima Evrostata, tokom 2024. godine 31,6 miliona zaposlenih, odnosno 14,4 odsto ukupne zaposlenosti u Evropskoj uniji, bilo je povezano sa konačnom potražnjom za robom i uslugama iz zemalja van EU.
Reč je o značajnom rastu u odnosu na 2010. godinu, kada je izvoz na treća tržišta podržavao 22,6 miliona radnih mesta, što je tada činilo 11,5 odsto ukupne zaposlenosti u Uniji.
Izvoz sve važniji za evropsku ekonomiju
Rast nije zabeležen samo u broju zaposlenih, već i u ekonomskoj vrednosti koju evropske kompanije ostvaruju zahvaljujući inostranim kupcima.
Bruto dodata vrednost generisana stranom konačnom potražnjom porasla je sa 1,3 biliona evra u 2010. na čak 2,8 biliona evra u 2024. godini. Istovremeno, njen udeo u ukupnoj bruto dodatoj vrednosti Evropske unije povećan je sa 13,3 na 17,2 odsto.
Ovi podaci ukazuju da međunarodna trgovina postaje jedan od ključnih pokretača evropskog privrednog rasta, investicija i zapošljavanja.
SAD i dalje najveće izvozno tržište
Najveći doprinos zaposlenosti u Evropskoj uniji dolazi iz trgovine sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Američka tražnja podržala je oko šest miliona radnih mesta, odnosno 19,1 odsto svih poslova u EU povezanih sa izvozom na tržišta van Unije.
Istovremeno, izvoz u SAD generisao je 585,8 milijardi evra bruto dodate vrednosti, odnosno oko 21 odsto ukupne vrednosti ostvarene zahvaljujući inostranoj potražnji.
Velika Britanija i Kina među najvažnijim partnerima
Na drugom mestu po broju radnih mesta koja zavise od izvoza nalazi se Velika Britanija, sa 3,4 miliona zaposlenih, odnosno 10,6 odsto ukupnog broja.
Kina je treća sa 3,1 milionom radnih mesta, što predstavlja 9,8 odsto ukupne zaposlenosti povezane sa stranom potražnjom.
Međutim, kada se posmatra ostvarena bruto dodata vrednost, Kina zauzima drugo mesto sa 289,8 milijardi evra, ispred Velike Britanije koja je ostvarila 276 milijardi evra.
Podaci potvrđuju da evropska ekonomija ostaje snažno povezana sa globalnim tržištima, dok promene u međunarodnoj trgovini, carinskoj politici ili geopolitičkim odnosima mogu imati direktan uticaj na zaposlenost i privredni rast širom Evropske unije.
