Dok raste zabrinutost da bi veštačka inteligencija mogla da zameni milione zaposlenih, osnivač kompanije Amazon i jedan od najpoznatijih tehnoloških preduzetnika današnjice, Džef Bezos, tvrdi upravo suprotno: AI neće dovesti do masovne nezaposlenosti, već do nedostatka radne snage.
Gostujući na tehnološkoj konferenciji VivaTech 2026 u Parizu, Bezos je odbacio tvrdnje da će ljudi postati suvišni u ekonomiji budućnosti.
„Mnogi, uključujući i veoma pametne ljude, veruju da će AI učiniti ljude nepotrebnim. Ja se sa tim u potpunosti ne slažem. Verujem da će veštačka inteligencija stvoriti manjak radnika“, rekao je Bezos.
Njegova argumentacija zasniva se na ideji da ljudske potrebe i želje nemaju granice. Kako AI bude uklanjao prepreke i povećavao produktivnost, otvaraće se novi poslovi, nove industrije i nova područja ljudske aktivnosti.
Suprotno dominantnim strahovima
Bezosov optimizam dolazi u trenutku kada su strahovi od gubitka radnih mesta zbog automatizacije sve prisutniji. Istraživanja pokazuju da veliki broj Amerikanaca veruje da bi razvoj AI mogao da ugrozi njihovu zaposlenost ili zaposlenost članova njihovih porodica. Slična upozorenja dolaze i iz samog tehnološkog sektora. Direktor kompanije Anthropic, Dario Amodei, ranije je upozoravao da bi veštačka inteligencija mogla da izazove ozbiljne poremećaje među kancelarijskim i administrativnim poslovima, dok su pojedini ekonomisti govorili o mogućnosti „rasta bez zaposlenih“.
Istovremeno, tehnološka industrija prolazi kroz talas otpuštanja. Od početka godine više od 115.000 zaposlenih ostalo je bez posla u tehnološkom sektoru, a pojedine kompanije otvoreno navode automatizaciju i AI kao jedan od razloga za smanjenje broja zaposlenih, navode mediji.
Bezos, međutim, smatra da istorija pokazuje drugačiji obrazac.
„Svaka velika tehnološka revolucija na kraju je stvorila više poslova nego što ih je ugasila“, poručio je.
Nova opklada vredna milijarde dolara
Na konferenciji je Bezos govorio i o kompaniji Prometheus, koju je suosnovao krajem 2025. godine zajedno sa bivšim istraživačem kompanije Google, Vikom Badajem.
Prometheus je do sada prikupio oko 12 milijardi dolara investicija i procenjuje se na više od 40 milijardi dolara, što ga svrstava među najvrednije mlade AI kompanije na svetu. Za razliku od brojnih startapa fokusiranih na četbotove i generativnu veštačku inteligenciju, Prometheus razvija sisteme namenjene projektovanju i optimizaciji fizičkih proizvoda – od avionskih motora i automobila do novih lekova. Bezos ovaj koncept opisuje kao „veštačkog generalnog inženjera“, odnosno napredni alat koji bi mogao značajno da ubrza razvoj proizvoda u industriji.
Pogled ka svemiru
Osnivač Amazona ponovio je i svoju dugogodišnju tezu da je istraživanje svemira ključno za dugoročnu održivost života na Zemlji.
Prema njegovom mišljenju, pad troškova lansiranja mogao bi jednog dana da omogući eksploataciju sirovina sa asteroida i Meseca, čime bi se smanjio pritisak na zemaljske resurse i rešio deo problema vezanih za nestašicu retkih minerala.
„Ako svemirski transport postane dovoljno pouzdan i jeftin, moći ćemo da nabavljamo materijale iz svemira i da Zemlju postepeno vratimo u stanje pre industrijske revolucije“, rekao je Bezos.
Iako se mišljenja o uticaju veštačke inteligencije na tržište rada i dalje razlikuju, sigurno je da se ne raspravlja više o tome da li će AI promeniti ekonomiju, već koliko duboko i koliko brzo će se te promene dogoditi.
