Nobelovac protiv tech direktora: Da li nas zaista čeka „pokolj“ kancelarijskih poslova?

Foto: Bonitet.com/Kling

Ključne tačke
  • Kako će izgledati budućnost rada – Adžemoglu protiv Amodeija
  • Motivisano zaključivanje
  • Dva argumenta i AI alternativni put

U seriji sukobljavanja mišljenja između tehnoloških mogula i ekonomista, jedan je posebno atraktivan – Dario Amodei (Anthropic) i ekonomista, MIT profesor i dobitnik Nobelove nagrade 2024. Daron Adžemoglu.

Kako će izgledati budućnost rada? Sa jedne strane, Dario Amodei, izvršni direktor kompanije Anthropic, predviđa „istrebljenje“ kancelarijskih poslova, tvrdeći da će oko 50% početnih pozicija u administraciji biti ukinuto.

Sa druge strane, Daron Adžemoglu smatra da tehnolozi pate od onoga što psiholozi zovu „motivisano zaključivanje“. Tačnije, oni prvo donesu zaključak koji im odgovara, a zatim „filtriraju“ dokaze kako bi ga potkrepili.

Šta je „motivisano zaključivanje“ u AI sektoru?

Adžemoglu tvrdi da ljudi koji razvijaju ove modele imaju superiorno znanje o tehnologiji, ali veruju u njenu svemoć.

„Oni žele da veruju da su njihovi modeli sposobni. Takođe imaju finansijski interes da naglase dolazeće inovacije kako bi privukli kapital. Ako Dario veruje u ‘pokolj’ kancelarijskih poslova, da li je to zato što je to objektivna istina ili zato što mu to pomaže u trci sa OpenAI?“, pita se nobelovac.

Ekonomska realnost i tehnološki optimizam

Adžemoglu ističe da tehnolozi često potcenjuju koliko su stvarni poslovi „haotični“ i složeni van digitalnih okvira. On ukazuje na kontradiktornost dva popularna argumenta koja se čuju od lidera iz Silicijumske doline:

  1. Argument produktivnosti: AI će sve učiniti produktivnijim.
  2. Argument destrukcije: AI će uništiti milione radnih mesta.

Prema Adžemoglu, ovi argumenti ne mogu biti istiniti u isto vreme. Ako agent korisničke podrške postane 20 puta produktivniji, to ne znači automatski bolji život za njega. Naprotiv, to može obezvrediti njegov rad, dovesti do smanjenja plata i masovnog otpuštanja.

Ko je u najvećoj opasnosti?

Adžemoglu upozorava da su određene profesije već na udaru:

  • Programiranje: Modeli poput Claude Code drastično menjaju pravila igre.
  • Prevođenje: Iako suptilni kontekst i simultano prevođenje ostaju ljudski domen, standardni prevodi su već unutar granica AI mogućnosti.
  • Korisnička podrška: Rutinski zadaci se masovno automatizuju.

Ipak, on podseća da svaki posao ima mnogo dimenzija koje AI trenutno ne može da pokrije. „Ako, recimo, izgubimo 20% poslova u Americi, demokratija neće preživeti. Ulozi su ogromni“, naglasio je.

Alternativni put za AI

Profesor Adžemoglu postavlja ključno pitanje: Ako je automatizacija tako opasna za društvenu stabilnost, zašto je ona glavni prioritet kompanija poput Anthropic-a?

„Umesto da se fokusiramo isključivo na zamenu ljudi, AI bi mogla da se razvija u pravcu podrške zaposlenima i poboljšanja njihove obuke. Trenutno, trka za AGI (opštom veštačkom inteligencijom) diktira pravac koji stvara nejednakost i socijalni nemir“, rekao je Adžemoglu.

Adžemogluova poruka je da tehnologija nije sudbina, već izbor. Ako ljudi dozvole da pravac razvoja veštačke inteligencije diktiraju isključivo oni koji na njoj zarađuju, svi rizikuju ekonomske potrese koje nijedan algoritam neće moći da popravi. Potrebna je ravnoteža između inženjerske moći i ekonomskog razuma.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde