Kraj ere „osvetničke potrošnje“

Foto: Envato elements / micens

Za BigMac Index, neformalni ekonomski pokazatelj pariteta kupovne moći između država, ste sigurno čuli. Možda ste, negde usput, naišli i na Lipstick Index, termin koji je skovao Leonard Lauder, naslednik imperije Estee Lauder, koji tvrdi da je kupovina kozmetike – posebno karmina u obrnutoj korelaciji sa ekonomskim “zdravljem” države. Bivši predsednik američkih Federalnih rezervi Alan Grinspen oslanja se na indeks muškog donjeg rublja, koji ukazuje na početke oporavka tokom ekonomskog krize. Šampanjac indeks ime je dobio po jednostavnoj teoriji da kada slavite nešto, otvorite bocu šampanjca. Dakle, prodaja šampanjca je obično povezana sa porastom nivoa prihoda. Postoji mnogo čudnih ekonomskih indikatora a sada na tu listu možemo dodati i plastičnu hirurgiju.

Kao i svi preduzetnici, i estetski hirurzi su u početku bili pogođeni pandemijom a mnogi su morali da pozajmljuju opremu, poput respiratora, lokalnim bolnicama. Međutim, kada je broj hospitalizacija usled kovida počeo da opada, doživeli su ogroman, gotovo nestvaran bum u poslovanju.

Estetske procedure su skočile za 54 odsto u 2021. godini, a više od četvrtine plastičnih hirurga u SAD reklo je da im se posao udvostručio u tom vremenskom periodu. U većini ordinacija došlo je do povećanja broja klijenata u rasponu od 30 do 70 odsto, što se pripisuje spletu faktora. Više ljudi je radilo od kuće, što znači da je to bilo savršeno vreme za oporavak od intenzivnih estetskih zahvata. Planirani odmori u Evropi su otkazani. Stimulativni čekovi koje je izdavala Vlada SAD-a su unovčeni. Ljudi su, uglavnom, pokušavali da se osećaju bolje. I tako je nastala savršena oluja, gde su ljudi govorili: spreman sam da to uradim, neće biti boljeg trenutka od ovog.

Ali…

Ali ovaj “od ružnog pačeta do prelepog labuda” entuzijazam posustao je u borbi protiv sve veće inflacije i viših troškova zaduživanja. Prema dr Stivenu Vilijamsu, predsedniku Američkog društva plastičnih hirurga, potražnja za svim kozmetičkim procedurama – od zatezanja stomaka preko rinoplastike do botoksa – opala je za čak 60 odsto u odnosu na period pandemije. Potražnja za tretmanima hijaluronskim filerima ono je što ukazuje na stanje industrije, a ona je smanjena je za oko 30-40 odsto. Pacijenti koji sada dolaze kod estetskih hirurga već na prvom pregledu pominju finansijska ograničenja i pokušavaju da prioritizuju intervencije koje su im zaista neophodne.

I to je ono što brine američke ali i svetske ekonomiste. Naime, čini se da se era osvetničke potrošnje posle pandemije približava kraju. Osvetnička potrošnja ( Revenge Spending) dešava se nakon ekonomskog događaja bez presedana (poput pandemije), koji uzrokuje povećanje potrošnje iznad normalnog nivoa, jer ljudi osećaju potrebu da troše i kupuju kako bi „nadoknadili izgubljeno vreme“. Porast u potražnji uzrokuje i porast cena, pa iako je postojao niz faktora koji su doprineli porastu inflacije poslednjih godina, i neumerena potrošnja je među onim značajnijim ( engleski ekonomisti su za ovo čak i skovali termin: fun-flation). Od Apple-a do kompanije za krstarenja Royal Carribean svi su profitirali od pandemijskih trauma.

I ne samo estetska hirurgija

Na veliko iznenađenje ekonomista, potrošnja u SAD se iznenađujuće dobro držala, uprkos naporima centralnih banaka na globalnom nivou da smanje tražnju kroz veće troškove zaduživanja. Ali kako je rast zarada usporio, a bauk recesije se širi, potrošači su u fazi finansijskog mamurluka, kada se pitaju šta im je dođavola trebalo da troše hiljade dolara na karte za koncerte Bijonse ili Tejlor Svift, ili na proputovanje Evropom. Američki potrošači suočeni su i sa otplatom studentskih kredita koja je počela ovog meseca, sve tanjim štednim knjižicama i bankama koje pooštravaju svoje uslove kreditiranja.

Dobra vest je da, ako se usporavanje osvetničke potrošnje nastavi, to bi moglo pomoći u smanjenju inflacije na isti način na koji je doprinelo porastu cena određenih usluga. U maju je prosečna cena avionskih karata pala za skoro 13 odsto u poređenju sa istim periodom 2022. godine, a cene hotela su porasle po znatno nižoj stopi ( od samo tri posto) u odnosu na prethodnu godinu, u poređenju sa skoro dvadeset odsto porasta u odnosu na isti period prošle godine.

Čini se da se “vreme cvrčka” završilo i da počinje “vreme mrava”. Ko se seća te basne, zna da to i nije tako loše.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde