Ljuti li vas internet? Evo šta je rage baiting i kako nas manipulišu

Foto: Bonitet.com/Midjourney

Ukoliko su vam nekada neki komentar ili objava na Instagramu ili X-u prvo privukli pažnju a potom u vama izazvali i pravednički gnev, zbog prostote, gluposti ili nelogičnosti tvrdnje, te ste prosto morali da ostavite komentar kritikujući ili izražavajući neslaganje (manje ili više pristojno, ne osuđujemo vas, svi smo mi ljudi) – čestitamo! Upali ste u zamku rage baitinga (pecanje na bes, u slobodnom prevodu) i autoru te glupe objave doneli dodatnu zaradu

Ne morate biti hronično onlajn da na nekoj od društvenih platformi naiđete na post kojim se, primera radi, hvale „naše bake“ koje su se „porađale na njivi i gajile po desetore dece u teškom siromaštvu pa šta im je falilo“. Ili na sliku žene čiji stil, način oblačenja ili šminkanja se kude uz komentare „ona bi trebalo nekom da bude žena“. Ili vam je na TikTok-u izašao video u kom mlada žena sedi u restoranu, na sastanku sa mladićem kog ne vidimo niti mu čujemo glas, koja poručuje enormne količine preskupih jela, uz pogled direktno u kameru i komentar „kako je sve to zaslužila jer je pristala da izađe sa njim a on to, kao muško, treba da plati“.

Na mrežama je stvorena nova „kasta“ influensera koji su specijalizovani za pravljenje sadržaja koji podstiče bes kod onih koji ih prate. Režirajući interakcije i snimajući ih za sadržaj, ovi influenseri su osmislili novi način da prikupe preglede kroz fabrikovane kontroverze i podstaknu žestoke debate u odeljcima za komentare.

Pre nego što se Twitter urušio sam na sebe i pretvorio u ono što sada poznajemo kao X, neretko se smatrao leglom trolova i komičara-amatera koji promovisali onlajn ličnosti stvorene provociraju mase. Međutim, od tada, TikTok je postao platforma na kojoj su takozvani „pecaroši na bes “ pronašli nove žrtve.

Trigerovanje

Rast sadržaja za izazivanje besa poklopio se s tim da glavne platforme više plaćaju kreatorima za njihov sadržaj. Programi poput TikTok-ovog Creators Fund nagrađuju korisnike za lajkove, komentare i deljenja i omogućavaju im da postavljaju sponzorisani sadržaj. Tu na scenu stupa sam sadržaj: primera radi, ako vidimo video mačeta koje skakuće oko jelke, kažemo sami za sebe „ooo, kako je slatko“ i skrolujemo dalje.

Ali ako vidimo da neko radi nešto opsceno, nešto što nas trigeruje, napisaćemo nešto poput „ovo je užasno“, a tu vrstu komentara algoritam vidi kao kvalitetniji angažman. Što više sadržaja korisnik kreira, to je više angažovanja, pa će to biti više plaćeno. Pojedini kreatori sadržaja će učiniti sve da dobiju više pregleda, čak i ako je to negativno ili podstiče bes kod ljudi – a to je obično prečica za najveći engagement i, posledično, najveću zaradu.

Podaci prikljupljani tokom godina analiza ponašanja na mrežama sugerišu da “ljutiti” video snimci brže postaju viralni na društvenim mrežama nego pozitivnije poruke. Analitičari su još 2013. otkrili da korisnici na kineskoj platformi Veibo češće dele sadržaj koji izaziva gađenje i pravednu ogorčenost od onih koji izazivaju “jednostavna” osećanja radosti ili tuge.

Cilj društvenih mreža je da zadrže ljude angažovanim što je duže moguće. Njima nije bitno da li uživamo u videu ili se ljutimo na njega, sve dok ostajemo, slušamo, komentarišemo i delimo ga sa prijateljima.

“Pecanje na bes”

Sadržaj koji izaziva bes dolazi u mnogim oblicima, od bizarnih recepata za hranu ( sad su vam jasniji oni besmisleno dugi videi u kojima neko priprema jelo od kombinacije sastojaka koja nikom treznom ne bi pala na pamet) do videa u kojima stranac histerično urla na ženu sa bebom na ulici. Jedna od najuspešnijih (mada je to nesrećan opis u ovim okolnostima) ovakvih objava bila je ona tokom ovogodišnjih Olimpijskih igara kada se za alžirsku reprezentativku u boksu Iman Kalif tvrdilo da je muško. To je dovelo čak do toga da je njen otac, kroz plač, novinarima pokazivao krštenicu u kojoj se vidi da je Iman zavedena kao žensko – da ne govorimo o tome da bi lažno predstavljanje muškarca kao žene u zemlji u kojoj je glavna religija islam ravno naučnoj fantastici. Ali, “pecanje na bes” je urodili plodom, generisalo na stotine hiljada napadačkih ali i odbrambenih komentara i donelo ko zna koliko stotina hiljada dolara nalozima koji su tu tvrdnju objavili.

U godini odlučujućih izbora, posebno u Sjedinjenim državama, mamljenje besa se proširilo i na politiku, tačnije na davanje neobičnih političkih izjava za izazivanje kontroverzi. Ovo je taktika koju obično koriste ekstremno desno orijentisane internet ličnosti koje žele da dobiju što više pregleda a inspiraciju dobijaju od TV novinara poput Takera Karlsona koji često proviciraju bes svojih gledalaca ne bi li povećali rejting emisija.

Svako je u stanju da se naljuti na internet

Ali desničarski “stručnjaci amateri” nisu jedini koji bujaju i profitiraju usled porasta rage baitinga-a na TikTok-u, tu su i levičarski komentatorima – poput Aunt Karen, koja koristi svoj nalog da “proziva” rasističko ponašanje, i RX0rcist, farmaceuta koji, sa stručne strane, proverava medicinski savete “doktora Gugla” – koji se služe taktikama mamljenja besa kako bi doveli u pitanje različite dezinformacije i mikroagresije.

Tako da, dragi čitaoci, kada sledeći put poželite da se svađate sa tastaturom (ko se nikad nije svađao, neka prvi baci kamen!) samo se setite: svako je u stanju da se naljuti na internet, ali samo pravi majstori znaju da se nasmeju nakon što kliknu na “iksić” u uglu. Niko i ništa na društvenim mrežama nije vredno vašeg vremena i vašeg nerviranja. I za jedno i za drugo tu su vaši najmiliji u real life-u.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde