Građani Srbije u 2022. izdvojili 2,5 mlrd evra za kupovinu neuknjiženih nekretnina

Foto: Envato Elements / a_medvedkov

Iako su tokom prošle godine građani i firme izdvojili rekordnih 7,5 milijardi evra za kupovinu nekretnina, čak trećina te sume potrošena je na neuknjižene nekretnine (stanove, kuće i druge objekte), saopštio je NALED.

Promet nekretnina koje nisu evidentirane u katastru velika je crna tačka imovinsko-pravnih odnosa nad nepokretnostima u Srbiji, ali ne i jedina, jer pravnu nesigurnost stvaraju i druge procedure u ovoj oblasti.

Nerešena pitanja vlasništva, nelegalna gradnja i dugotrajni i skupi administrativni postupci, koče veliki broj ulaganja u našoj zemlji. Zato će NALED, uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj (Sida), u naredna tri meseca pripremiti sveobuhvatnu studiju sa predlogom rešenja za unapređenje procedure upisa u katastar, legalizacije, evidentiranja javne svojine, restitucije, eksproprijacije, komasacije, konverzije i drugih postupaka, navodi se u saopštenju.

Neuknjižene nekretnine i legalizacija

“U katastru nepokretnosti upisano je 4,9 miliona objekata, ali gotovo identičan broj nije evidentiran. Među njima je više od 2,7 miliona nekretnina koje ispunjavaju uslove da budu upisane, ali njihovi vlasnici to nisu uradili ili ne žele, dok je dva miliona nelegalnih objekata van evidencije katastra koji prvo moraju da budu ozakonjeni. Rešenje za obe grupe je jednostavnija i digitalizovana procedura, sa manje dokumentacije i nižim troškovima.  Veliko opterećenje za dalje investiranje u nekretnine su i nerešeni zahtevi u katastru koji su podneti na osnovu nepotpune dokumentacije, isprava koje nisu sprovodive za upis ili zaostalih zahteva za upis prava na nepokretnostima podnetih pre 2018. godine. Imajući u vidu evidentni nedostatak kadrovskih kapaciteta u Republičkom geodetskom zavodu potrebno je omogućiti predstavnicima zainteresovanih pravosudnih profesija pre svega javnim beležnicima, ali i javnim izvršiteljima i advokatima da daju svoj doprinos i pomognu službama katastra u rešavanju zaostalih predmeta,”  kaže Jasmina Radovanović, šefica Jedinice za imovinu i investicije u NALED-u.

Prema njenim rečima, studija ima ambiciozan cilj, da ponudi rešenja za konačnu i uspešnu tranziciju imovinskih odnosa nad nepokretnostima u Srbiji, iz društvene u privatnu svojinu. To podrazumeva izmene postojećih i donošenje novih zakona, kao i eliminisanje instituta koji komplikuju režim prometa jer pripadaju starim vremenima, među kojima su pravo korišćenja nepokretnosti, državina i sl.

U izradi studije učestvuje tim profesora, pravnika i advokata, eksperata za ovu oblast, a osmišljavanju kvalitetnih predloga doprineće i predstavnici privrede i resornih institucija – ministarstava građevinarstva, finansija i pravde, Republičkog geodetskog zavoda, Javnobeležničke komore, Direkcije za imovinu, Uprave za poljoprivredno zemljište i dr.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

1 KOMENTAR

  1. Mnoga neresena pitanja vlasnistva nelegalna gradnja dugotrejni i skupi administrativni postupci koji koce veliki broj ulaganjau nasoj zemlji. Studija ima za cilj da ponudi resenja svima koji su zainteresovani za gradnju. Sigurna sam da ce se posebno baviti enterijerom unutar gradjevina koje budu radili a posebno ce svaka prostorija imati fotokataliticke preciscivace vazduha koje su sada od velikog znacaja i vaznosti za sve koji u njima borave.

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde