Nobelova nagrada za ekonomiju za 2024. dodeljena je u Daronu Ačemogluu, Sajmonu Džonsonu i Džejmsu Robinsonu za istraživanje razlika u prosperitetu među nacijama.
Trojica ekonomista su „pokazala važnost društvenih institucija za prosperitet jedne zemlje“, saopštio je Nobelov komitet Kraljevske švedske akademije nauka u saopštenju u Stokholmu.
„Društva sa lošom vladavinom prava i institucije koje eksploatišu stanovništvo ne generišu rast ili promene na bolje. Istraživanje laureata pomaže nam da razumemo zašto“, dodaje se.
Ačemoglu i Džonson rade na Tehnološkom institutu u Masačusetsu (MIT), a Robinson svoje istraživanje sprovodi na Univerzitetu u Čikagu.
Ačemoglu i Robinson su bili koautori knjige „Zašto nacije propadaju: poreklo moći, prosperiteta i siromaštva“, koja je prvi put objavljena 2012. Da podsetimo, ovu knjigu i rad dvojice ekonomista kritikovao je najpoznatiji srpski ekonomista Branko Milanović.
„Oduševljen sam, to je pravi šok i neverovatna vest“, rekao je Ačemoglu.
Rad trojice ekonomista zasnovan je na istoriji kolonijalizma i različitim načinima na koje su nacionalna iskustva uticala na institucije, kao što je zaštita imovinskih prava ili način na koji se donose političke odluke.
Njihov najširi zaključak je da su demokratije bolje u pružanju prosperiteta na duži rok, iako priznaju da autoritarne vlade mogu biti efikasne u eksploataciji postojećih resursa, kao što su sirovine ili radnici. Međutim, autoritarni oblici vlasti obično ne uspevaju da uvedu inovacije, što je snaga demokratije.
„Ova vrsta autoritarnog rasta je nestabilna i ne vodi ka inovacijama“, rekao je Acemoglu u ponedeljak u razgovoru sa novinarima.
Jakob Svenson, predsednik Komiteta za nagradu ekonomskih nauka rekao je da je smanjenje ogromnih razlika u prihodima između zemalja “jedan je od najvećih izazova našeg vremena”. “Laureati su pokazali značaj društvenih institucija za postizanje ovoga“, rekao je.
Svenson kaže je da je njihovo istraživanje pružilo „mnogo dublje razumevanje osnovnih uzroka zašto zemlje uspevaju ili ne uspevaju“.