Intervju za časopis Svet bankarstva i investicija: Vlastimir Vuković, predsednik IO NLB Komercijalne banke
„Naš pogled ka 2030. godini polazi od jasne ambicije: da istovremeno rastemo, pojednostavljujemo način rada i utičemo na razvoj čitavog tržišta. Strategija do kraja decenije zasniva se na održivom, dvocifrenom rastu kredita i depozita, uz stabilnost bilansa i disciplinovano upravljanje rizicima.“
Ovim rečima Vlastimir Vuković, predsednik Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke počeo je razgovor za „Svet bankarstva i investicija“. Strategija banke postoji za okruženje koje će biti složenije nego što je sada. Puno je faktora uticaja – dalji razvoj procesa digitalizacije, nezaustavljive primene veštačke inteligencije, sve veće dominacije mobilnog bankarstva, ESG-a koji je postao deo upravljanja rizicima, gde se uloga banaka menja: od izvora finansiranja, do aktivnih partnera u pripremi projekta. Ovo su i teme intervjua.
„Naš cilj je jasan i nedvosmislen: da NLB Komercijalna banka ostane prvi izbor za klijente – zbog poverenja, stabilnosti i kvaliteta usluge. To je merilo po kojem ćemo procenjivati uspeh do 2030. godine.
Rast nam je važan, ali jednako važna je njegova struktura – kvalitet portfolija, otpornost sistema i dugoročna profitabilnost. Paralelno sa tim, radimo na temeljnoj transformaciji operativnog modela. Pojednostavljujemo procese, širimo automatizaciju i podižemo produktivnost, kako bi odluke bile brže, a sistem stabilniji u okruženju koje će do 2030. biti znatno kompleksnije nego danas. U svemu tome, digitalizacija ostaje jedan od ključnih pravaca razvoja. Ambicija je da digitalni kanali postanu dominantan način interakcije, uz snažnu mobilnu platformu kao centralnu tačku odnosa sa klijentima. Istovremeno, fizička mreža dobija izraženiju savetodavnu ulogu, jer verujemo da tehnologija i lični kontakt moraju da funkcionišu zajedno.“
Tema panela na Kopaonik biznis forumu je Bankarstvo 2030: Otpornost u digitalnom svetu. Na koja pitanja ćete tražiti odgovore?
Kada govorimo o bankarstvu 2030, ne govorimo o dalekoj budućnosti, već o odlukama koje donosimo danas i koje već imaju merljive posledice. Bankarski sektor je u poslednjih petnaest godina prošao kroz finansijsku krizu, pandemiju, inflatorne udare i ubrzanu digitalizaciju, i upravo su ti pritisci redefinisali pojam otpornosti. Ona se danas više ne meri samo kapitalom i likvidnošću, već sposobnošću da banka istovremeno upravlja tehnologijom, podacima, rizicima i možda najvažnije – poverenjem klijenata.
Tema „Otpornost u digitalnom svetu“ zato nije tema o tehnologiji, već o upravljanju. O tome kako banke ostaju stabilne u okruženju u kojem se promene dešavaju brže nego regulatorni ciklusi, kako zadržavaju kontrolu nad sistemima koji su sve složeniji i kako grade dugoročnu vrednost u svetu u kojem je brzina od presudnog značaja. Digitalizacija je danas osnovna infrastruktura bankarstva, ali otpornost je pitanje strategije, kulture i liderstva.
Upravo zato, Bankarstvo 2030 vidim kao test zrelosti celog sektora: da li banke koriste tehnologiju da bi bile efikasnije ili da bi bile pouzdanije; da li automatizacija jača kontrolu ili je potkopava; i da li digitalni modeli zaista služe klijentima ili samo ubrzavaju interne procese. To su samo neka od pitanja koja ćemo na predstojećem panelu otvoriti sa liderima srpskog bankarskog sektora.
Veštačka inteligencija menja „pravila igre“ i u bankarskom sektoru. Njena primena je neupitna, istraživanja pokazuju da 40 odsto aktivnosti u finansijskom sektoru može da bude u potpunosti automatizovano i zamenjeno u narednom periodu, a da će 60 odsto rutinskih zadataka moći da preuzme AI. U kojoj je sada fazi primene AI u NLB Komercijalnoj banci? Da li postoji dovoljno stručno/obučenog kadra koji na pravi način može da primenjuje podatke veštačke inteligencije koje itekako imaju svrhu kod kreiranja personalnih ponuda klijentima?
Veštačka inteligencija u NLB Komercijalnoj banci deo je šireg, sistemski vođenog programa transformacije načina rada, a ne izdvojena tehnološka inicijativa. Nalazimo se u fazi zrele primene, u kojoj su AI, ali i robotska automatizacija deo svakodnevnih procesa i daju merljive efekte u efikasnosti, brzini i kvalitetu odlučivanja.
Kroz primenu naprednih tehnologija, veliki broj ponavljajućih i administrativnih aktivnosti preuzet je od strane softverskih robota. Time su postignuti veća tačnost, kraći rokovi obrade i niži operativni rizik, dok su zaposleni rasterećeni rutinskih poslova i usmereni na rad sa klijentima i složenije zadatke. Na toj osnovi razvijena je i primena veštačke inteligencije – u analizi podataka, upravljanju rizicima, prevenciji prevara i unapređenju korisničkih procesa.
Dakle, paralelno sa tehnologijom, sistemski smo ulagali u razvoj internih timova koji povezuju bankarsko znanje sa analitikom podataka i mašinskim učenjem. Upravo ta kombinacija omogućava nam da se podaci koriste smisleno, naročito u domenu personalizacije.
Naš cilj je optimalan model koji podiže efikasnost sistema, čuva poverenje i zaposlenima ostavlja prostor za ono što tehnologija ne može da zameni – odnos sa klijentima i odgovorno odlučivanje.
NLB Komercijalna banka je posvećena održivom poslovanju. U protekloj godini stiče se utisak da se ESG našao u senci veštačke inteligencije. Koliko su kompanije u Srbiji svesne potrebe da ESG principe ugrade u strategije poslovanja i da ih primenjuju?
Iako se može steći utisak da se ESG danas manje pominje, to ne znači da je izgubio na značaju, naprotiv. ESG je prestao da bude tema komunikacije i postao je deo upravljanja rizicima.
Za kompanije koje ozbiljno posluju – posebno izvoznike i one sa međunarodnim partnerima – ESG više nije reputaciona kategorija, već uslov pristupa kapitalu. To se u Srbiji najjasnije vidi kod velikih sistema uključenih u međunarodne lance vrednosti, gde se izveštavanje o emisijama, resursima i društvenom uticaju podrazumeva.
Kod srednjih i manjih kompanija svest je neujednačena: često postoji namera, ali nedostaju znanje i struktura. Tu banke imaju ključnu ulogu, jer ESG posmatraju kao deo kreditne analize i dugoročne održivosti klijenta, ne kao izdvojenu „zelenu“ temu.
Evropski regulatorni okvir je jasan: ESG rizici ulaze u procenu kreditnog rizika, a kompanije koje ih ne integrišu u poslovanje dugoročno plaćaju višu cenu kapitala. Kada govorimo o veštačkoj inteligenciji, ona ubrzava procese, ali ESG i dalje određuje pravac u kojem se sistem kreće.
Šta je još potrebno za više zelenih projekata i održivih investicija?
Danas u Srbiji kapital za zelene projekte postoji, ali jaz nastaje u trenutku kada treba da se pretoči u konkretne, finansijski zrele investicije. Prečesto se susrećemo sa projektima koji imaju dobru ideju i dobru nameru, ali nisu dovoljno pripremljeni da bi mogli odmah da uđu u fazu finansiranja.
Istovremeno, investitorima je potrebna dugoročna predvidivost. Projekti obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti ili održive gradnje planiraju se na horizontu od 15 ili 20 godina. U takvom okviru, stabilnost javnih politika i regulatornog okruženja nije poželjna okolnost, već osnovni preduslov za donošenje investicione odluke.
Važan deo slagalice je i standardizacija. Energetski pasoši, ESG izveštaji i procene ugljeničnog otiska moraju biti jasno definisani, uporedivi i merljivi. Bez toga je nemoguće precizno proceniti rizik, cenu kapitala i dugoročnu održivost projekta. Kada su podaci neujednačeni, investitori i banke nužno postaju oprezniji.
Poseban izazov predstavlja nedostatak kapaciteta, naročito kod manjih kompanija i lokalnih samouprava. Mnogi žele da uđu u zelene projekte, ali nemaju dovoljno iskustva da ih samostalno strukturiraju – od tehničkih specifikacija do finansijskog modela.
Upravo tu se jasno vidi zašto se uloga banaka menja: od izvora finansiranja, do aktivnih partnera u pripremi projekta. U NLB Komercijalnoj banci taj pristup već primenjujemo, uz jasno definisan cilj da do 2030. godine plasiramo više od milijardu evra u zelene projekte.
Koliko je teško uspostaviti balans digitalnog i ličnog pristupa klijentu?
Teško je samo ako se polazi od pogrešne pretpostavke da digitalni i lični pristup stoje jedan nasuprot drugom. U realnom ponašanju klijenata ta podela ne postoji – oni vrlo precizno razlikuju kontekst u kome se nalaze i očekuju da banka to razume jednako dobro kao i oni sami. Za svakodnevne transakcije traže brzinu i dostupnost. Za dugoročne odluke – stambeni kredit, investicije, kompleksno finansiranje poslovanja – traže razgovor, sigurnost i iskustvo.
Zato naš fokus nije izbor kanala, već dizajn iskustva. Digitalni kanali u NLB Komercijalnoj banci danas preuzimaju većinu rutinskih interakcija, oslobađajući prostor da se lični kontakt koristi tamo gde zaista donosi vrednost. Poslovna mreža se sve jasnije pozicionira kao savetodavni stub – mesto gde se ne dolazi po informaciju koja je već dostupna u aplikaciji, već po mišljenje, strukturu i rešenje.
Takav model zahteva integraciju, a ne paralelno postojanje kanala. Klijent mora da ima osećaj kontinuiteta – da započne proces digitalno, nastavi ga kroz razgovor i završi bez ponavljanja koraka i objašnjavanja iste priče više puta. To nije pitanje tehnologije, već organizacije, procesa i kulture.
Balans se, zato, ne postiže kompromisom između digitalnog i ličnog, već jasnim sistemskim dizajnom koji prati stvarno ponašanje klijenata. Kada banka funkcioniše kao jedan povezan ekosistem, klijent ne bira kanal – on jednostavno dobija ono što mu je u tom trenutku potrebno.
NLB Komercijalna banka beleži snažan rast broja korisnika mobilnog i elektronskog bankarstva, pri čemu se mobilno bankarstvo u poslednjim godinama izjednačilo sa elektronskim kanalima. Kako danas izgleda struktura i dinamika korišćenja digitalnih kanala kod vaših klijenata, posebno kada je reč o mobilnim telefonima kao mobilnom novčaniku, imajući u vidu da je u trećem tromesečju 2025. godine zabeležen rast instant plaćanja od 25,7 odsto u odnosu na isti period 2024. godine?
U NLB Komercijalnoj banci danas vidimo jasnu promenu u strukturi korišćenja digitalnih kanala – mobilno bankarstvo je postalo dominantan način svakodnevne interakcije klijenata sa bankom, dok elektronsko bankarstvo zadržava važnu, ali sve više komplementarnu ulogu. Klijenti mobilni telefon doživljavaju kao centralni finansijski alat, što potvrđuje kontinuiran rast broja korisnika i obima transakcija, uključujući i snažan rast instant plaćanja, koji je u trećem tromesečju 2025. godine bio veći za 25,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Razvoj usluga kao što su IPS plaćanja, prenos novca putem broja mobilnog telefona ili beskontaktna mobilna plaćanja predstavlja odgovor banke na promenjene navike klijenata i ima zajednički cilj – da se finansijske aktivnosti obavljaju brže, jednostavnije i u svakom trenutku.
Istovremeno, rešenja poput mobilnih novčanika i digitalizovanih kartica, uključujući globalne platforme kao što su Google Pay, Apple Pay i Garmin Pay, dodatno su ubrzala usvajanje mobilnih plaćanja među našim klijentima. Ovakva dinamika jasno pokazuje da se digitalni kanali u NLB Komercijalnoj banci razvijaju u pravcu potpune mobilnosti – klijentima smo dostupni 24/7, bez oslanjanja na radno vreme ili fizičku lokaciju. Naš strateški cilj je da do 2030. godine kartična plaćanja budu realizovana većinski putem digitalizovanih kartica, jer verujemo da će mobilna i instant plaćanja definisati budućnost bankarskih usluga i očekivanja klijenata.
Uz određene pakete tekućih računa klijenti mogu da koriste i osiguranja. Da li ste zadovoljni razvojem bankoosiguranja?
Razvoj bankoosiguranja posmatramo iz šire perspektive transformacije bankarstva – kao pomak sa prodaje proizvoda ka upravljanju rizicima i sigurnošću klijenata u svakodnevnom životu. U tom smislu, zadovoljni smo pravcem u kojem se ovaj segment razvija, jer je izašao iz zone formalne ponude i postao funkcionalni deo vrednosti koju banka pruža.
U okviru određenih paketa računa klijenti, između ostalog, imaju pristup osiguranju pomoći na putu, osiguranju pomoći u kući, putnom zdravstvenom osiguranju i zaštiti u slučaju nepredviđenih životnih situacija, bez dodatne administracije. Upravo ta jednostavnost je ključna, jer se osiguranje aktivira zajedno sa računom, bez komplikovanih procedura i bez potrebe da klijent posebno razmišlja o njemu.
Na taj način, klijenti osiguranje ne doživljavaju kao apstraktnu zaštitu, već kao nešto što ima vrlo konkretan smisao – putovanje, stan, svakodnevni život i takav model daje merljive rezultate. Paketi računa sa uključenim osiguranjima imaju višu stopu zadržavanja klijenata i značajno veću aktivnost u korišćenju ostalih usluga.
Zadovoljni smo razvojem bankoosiguranja jer je ono prestalo da bude „poseban proizvod“ i postalo deo rutine. Sledeći korak nije širenje ponude po svaku cenu, već još pažljivije uklapanje osiguranja u različite životne faze klijenata. Kada je osiguranje jednostavno, uključeno i jasno, klijenti ga prihvataju prirodno i to je jedini relevantan pokazatelj uspeha.
Kada očekujete da će NLB Komercijalna banka pristupiti SEPA sistemu?
Pristupanje SEPA sistemu posmatramo kao strateški, a ne administrativni korak. NLB Komercijalna banka je dobila odobrenje Evropskog saveta za plaćanja i od 13. februara je uvrštena u Registar banaka učesnika SEPA SCT (SEPA Credit Transfer) šeme.
U skladu sa trenutnim planovima i regulatornim okvirom, očekujemo da Srbija, a time i NLB Komercijalna banka, bude punopravni deo SEPA sistema od maja 2026. godine. Taj vremenski okvir za nas nije samo datum, već prelomna tačka u načinu na koji će se obavljati plaćanja u evrima – brže, jednostavnije i sa znatno većom predvidivošću troškova.
SEPA vidimo kao deo šire transformacije platnog prometa i daljeg povezivanja domaćeg finansijskog sistema sa evropskim tržištem. Naš fokus je da klijenti taj prelaz osete kao unapređenje svakodnevnog poslovanja, a ne samo kao tehničku promenu u pozadini. Zato se pripremamo sistemski, kako bi banka u trenutku priključenja bila spremna da novu infrastrukturu odmah pretvori u konkretnu vrednost za građane i privredu.
Rast u 2025.
Koji su ključni faktori rasta u prošloj godini?
Ako govorimo o bankarskoj industriji u celini, 2025. je godina u kojoj se jasno vidi razdvajanje između banaka koje su tokom prethodnih godina ulagale u transformaciju i onih koje su se oslanjale na povoljan ciklus. Rast je nosila kombinacija tri faktora: stabilizacija inflacije, postepeno prilagođavanje kamatnih stopa i snažna digitalna penetracija, koja je omogućila veću efikasnost i veći obim poslovanja bez proporcionalnog rasta troškova. Bankarski sektor u Srbiji ušao je u ovu godinu likvidan, visoko kapitalizovan i istorijski niskim udelom problematičnih kredita. To je stvorilo prostor za rast koji nije bio spekulativan, već zasnovan na realnoj tražnji.
Na nivou NLB Komercijalne banke, rast u 2025. ima jasnu unutrašnju logiku. Kreditni portfolio povećali smo za više od 660 miliona evra, gotovo 20 odsto na godišnjem nivou, uz rast u svim segmentima – stanovništvo, mala i srednja preduzeća i korporativni klijenti. Posebno bih izdvojio skok gotovinskih kredita od 39 odsto, uz produkciju od 713 miliona evra, kao i nastavak snažnog rasta depozita, koji su premašili pet milijardi evra. Operativna efikasnost dodatno je unapređena – udeo troškova u ukupnim prihodima spušten je ispod 40 odsto, a kvalitet aktive ostao je na istorijskom minimumu, sa stopom nenaplativih kredita duplo nižom od tržišne, oko jednog procenta. Najvažnije, ovaj rezultat proistekao je iz dosledno vođene strategije u kojoj su digitalizacija, upravljanje rizicima i razvoj ljudi išli zajedno.
Drugim rečima, 2025. je pokazala da rast više nije stvar tržišnog talasa, već dubine sistema – a sistemi koji su na vreme izgrađeni danas rastu mirno, predvidivo i bez ugrožavanja kvaliteta.
Priznanje SAM – Društveno odgovorna kompanija godine
NLB Komercijalna banka dobitnik je prestižnog priznanja Društveno odgovorna kompanija godine, koje joj je Srpska asocijacija menadžera dodelila za kontinuirano ulaganje u zajednicu kroz program NLB Organic. Kako će se ovaj program dalje razvijati?
Dalji razvoj NLB Organica polazi od činjenice da je ovaj program već ostvario snažan i merljiv uticaj na razvoj čitave grane organske poljoprivrede u Srbiji i da danas ulazi u novu, zreliju fazu. Fokus se pomera sa afirmacije organske proizvodnje na jačanje sistema koji treba da bude dugoročno održiv, konkurentan i otporan na promene tržišta.
Za gotovo 15 godina, NLB Organic je imao sistemski efekat na sektor: proizvođači su na konkurs prijavili više od 850 projekata, od kojih su 54 podržana, a upravo ti projekti doprineli su rastu održive proizvodnje i povećanju broja organskih poljoprivrednika sa oko 1.000 na približno 7.000. Istovremeno, višestruko su proširene i površine pod organskom proizvodnjom, čime je ova grana iz marginalne aktivnosti postala relevantan deo domaće agrarne ekonomije.
U narednom periodu Organic će nastaviti da se unapređuje kako bi odgovorio na realne potrebe proizvođača koji danas posluju u složenijem okruženju. Fokus će biti na novim kategorijama poljoprivrednika, savremenim metodama uzgoja, regenerativnim praksama i projektima koji organsku proizvodnju povezuju sa inovacijama, digitalnim alatima i pametnom poljoprivredom.
Top poslodavac 2026.
NLB Komercijalna banka je dobitnik prestižnog Top poslodavac 2026 sertifikata treću godinu zaredom. Kako ste izgradili, ali i dodatno unapredili uslove za rad zaposlenih koji omogućavaju kontinuirano vrhunske rezultate i visoku angažovanost tima?
Top Employer sertifikat doživljavamo kao priznanje za i potvrdu dugoročnog i doslednog sistema rada sa ljudima. U prethodne četiri godine banka je prošla kroz duboku organizacionu i kulturnu transformaciju, u kojoj su jasno definisani standardi liderstva, odgovornosti i razvoja, uz merljive ciljeve i transparentne procese.
Ključ je bio u tome da se uslovi za rad unapređuju paralelno sa poslovnom transformacijom. Sistematski smo ulagali u razvoj kompetencija, interne akademije i programe za talente, ali i u promenu načina rada – pojednostavljivanje procesa, jasnije uloge i veći stepen autonomije timova. Više od polovine zaposlenih prošlo je kroz ciljane razvojne programe, a kontinuirano merenje angažovanosti omogućilo je da se promene uvode na osnovu realnih potreba, a ne pretpostavki.
Jednako važan deo bili su benefiti i kultura brige o ljudima. Fleksibilni modeli rada, Family Friendly standardi, podrška mentalnom i fizičkom zdravlju, kao i dugoročna sigurnost zaposlenih, uvedeni su kao sistem, a ne kao ad hoc rešenja. Time su stvoreni uslovi u kojima se od zaposlenih ne traži samo rezultat, već im se daje prostor da taj rezultat dugoročno održavaju.
Treća uzastopna Top Employer potvrda pokazuje da kontinuitet dolazi iz stabilnog okruženja u kojem su ciljevi jasni, razvoj moguć, a poverenje dvosmerno. Upravo ta kombinacija omogućava da izvanredni rezultati ne budu izuzetak, već standard.
