Paja Jovanović, najskuplji srpski slikar čija dela obaraju rekorde na aukcijama

Foto: Bonitet.com/Sora

Ključne tačke
  • Paja Jovanović je najskuplji srpski slikar
  • Pola miliona za sliku
  • Najveća slika nestala, ali se očekuje procena i do 2 miliona evra

Paja Jovanović (1859-1957), možda i najznačajniji srpski akademski slikar, svojim delima je trajno obeležio evropsku i balkansku umetničku scenu krajem 19. i početkom 20. veka. Iz finansijskog ugla gledano, iako su pravci i stilovi različiti, Jovanović bi mogao da se uporedi sa Leonardom da Vinčijem. Delo italijanskog predstavnika renesanse „Salvator Mundi“ neprikosnoveno drži prvo mesto na svetu po vrednosti (450 miliona dolara), dok je srpski predstavnik realizma, slikar sa naših prostora za čije je delo izdvojeno najviše novca.

Dela Paje Jovanovića „Odmor bašibozuka“ i „Dva bašibozuka pred kapijom“ plaćeni su znatno niže od da Vinčijevog „Spasitelja“, mada ih povezuje retkost i veliki istorijsko-kulturni značaj. Obe slike predstavljaju vrhunce svojih epoha i dostižu rekordne sume u okviru svojih umetničkih krugova.

Jovanovićev orijentalistički opus tokom kojeg je slikao bašibozuke (pripadnike neregularne osmanlijske vojske) u raznim položajima, doneo mu je status slikara čije je delo dostiglo pola miliona evra 2018. na aukciji u Sotheby-ju.

Pola miliona za Pajinu sliku

Srpski slikar, rođen u Vršcu, koji je poživeo skoro sto godina i za to vreme naslikao 1100 dela, rekorder je kada je privatno kolekcionarstvo u pitanju, ali i kod muzejskih akvizicija.

U prvom slučaju Jovanovićeva slika „Dva bašibozuka pred kapijom“ dostigla je cenu od 530 hiljada evra 2018. na aukciji u Sotheby-ju. Ista aukcijska kuća sa sedištem u New York-u ponudila je „Odmor bašibozuka“ u novembru 2023. Muzej grada Beograda je posle višegodišnjeg praćenja slike intervenisao uz pomoć Vlade Srbije i otkupio sliku Jovanovića za 304 hiljade funti (u to vreme približno 350 hiljada evra). Slika je urađena tehnikom ulja na dasci, a dimenzije sa ramom su 68 x 60,5 cm. Direktorka Muzeja grada Beograda Jovana Medaković je posle svega izjavila da je to najvrednija akvizicija muzeja, ali da nije sigurna da će ponoviti takav uspeh u budućnosti.

Bašibozuci stigli do Beograda

Nije poznato ko je kupac najskupljeg dela Paje Jovanovića. Jedini podatak koji se može sa sigurnošću objaviti je da je pre toga bilo u posedu engleske galerije McConnell Mason. Za razliku od ovih bašibozuka koji su posle aukcije nestali iz vidika javnosti, one koje je kupio Muzej grada Beograda, publika je mogla da vidi prošle godine u Konaku kneginje Ljubice. U sklopu izložbe bili su izloženi i drugi lični predmeti iz ateljea velikog slikara. Dopremanje slike u Srbiju se odužilo jer su zastoj pravile komplikovane procedure engleskih vlasti, a direktorka muzeja je napomenula da je slika stigla u odličnom stanju.

Srpske umetnine rasute po svetu

Povodom izložbe u Konaku kneginje Ljubice, iz Ministarstva kulture su najavili da postoji ideja o osnivanju jednog tela na nivou države, kao što su uradile mnoge države u Evropi i svetu. To telo bi na organizovan način, uz pomoć stručnjaka iz različitih oblasti, pratilo dešavanja na umetničkim tržištima širom sveta i imalo godišnji budžet. Po poslednjim pretragama u zakonskim aktima takvo telo još uvek nije osnovano, mada po pisanju NIN-a iz septembra 2025. Ministarstvo kulture je u međuvremenu bilo aktivno. U poslednjih godinu dana u Srbiju je putem aukcija u inostranstvu vraćeno sedam umetnina. Među njima su srpske rukopisne knjige, recimo, delo Uroša Predića „Portret devojčice sa knjigom u fotelji“.

Najveća slika Jovanovića nestala bez traga

Stanje stvari koje raduje ljubitelje umetnosti jer je vrlo moguće da se na tržištu pojavi još neko delo Paje Jovanovića, kada se uzme u obzir koliko je bio plodonosan slikar. Pored toga on je dobro i zarađivao od svojih dela. O tome svedoče i ateljei u Beču i Beogradu. Izrađivao je mnogobrojne portrete slikara, industrijalaca, knezova i prestolonaslednika.

Takođe, nove rekordne sume bi mogla dostići i jedna od verzija „Seobe Srba“ kojoj se ne može ući u trag ili monumentalno delo od 24 kvadratna metra „Bes Tevtonaca“ (Bitka u Teutoburškoj šumi). Ovo delo približnih dimenzija 6 x 4 metra, odnelo je nekoliko medalja širom sveta na sajmovima, a poslednji trag vodi ka Muzeju lepih umetnosti u Čileu koji je 1910. navodno kupio prikaz velike pobede Germana nad Rimljanima. Procenjuje se da bi početna cena ovog dela bila oko 900 hiljada evra, a ukoliko bi slika bila u dobrom stanju zbog svoje veličine, procene su da bi licitacija mogla da započne i sa 2 miliona evra.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde