Jedna višedecenijska industrija u Južnoj Koreji ulazi u poslednje mesece legalnog poslovanja. Od februara 2027. u zemlji će biti potpuno zabranjeni uzgoj, klanje, distribucija i prodaja pasa za ljudsku ishranu. Zakon je usvojen još 2024. godine, ali je kompanijama, farmama i restoranima ostavljen trogodišnji period za prilagođavanje.
Zbog toga leto 2026. ima posebno značenje.
Tradicionalno, najtopliji letnji dani bili su period kada je potražnja za jelima od psećeg mesa rasla. Deo Korejaca verovao je da takva hrana vraća snagu tokom velikih vrućina.
Ovog leta ta tradicija poslednji put funkcioniše u potpuno legalnim okvirima.
Ali mnogo važnija priča krije se iza restoranskih stolova. Ovo je primer kako promena društvenih vrednosti može za nekoliko godina da ugasi čitavu privrednu delatnost.
Od velikog tržišta do „grada starih ljudi“
Jedno od mesta na kojima se promena najbolje vidi je Moran Market u Seongnamu, nedaleko od Seula.
Nekada je to bilo jedno od najpoznatijih središta trgovine psećim mesom u zemlji. Danas mnogi restorani više ne nude jela po kojima je tržište bilo poznato.
Umesto njih, sve češće se služi paprikaš od crne koze.
Kupci koji i dalje naručuju tradicionalni „bosintang“, odnosno supu ili paprikaš od psećeg mesa, uglavnom pripadaju starijim generacijama. Neki prelaze velike udaljenosti kako bi pojeli jelo koje je decenijama bilo deo njihovih navika.
Predsednik udruženja trgovaca Moran Marketa Kim Yong-book opisao je za Rojters današnju atmosferu kao gotovo pustu. Čovek koji na tom mestu radi više od četiri decenije kaže da je nekada živo trgovačko središte postalo mesto u kojem dominiraju stariji ljudi.
To je možda i najbolji opis ekonomskog kraja jedne tradicije.
Više od 5.600 biznisa pogođeno promenom
Zabrana nije samo pitanje navika u ishrani i zaštite životinja.
Ona ima i ozbiljnu ekonomsku dimenziju.
Prema podacima koje prenosi Rojters, zakon je uticao na više od 5.600 poslovnih subjekata. Među njima su uzgajivači, distributeri i vlasnici restorana.
Promena se već odvija velikom brzinom. Južnokorejsko Ministarstvo poljoprivrede objavilo je u maju 2026. da je zatvoreno oko 82 odsto registrovanih farmi za uzgoj pasa namenjenih ishrani.
Od ukupno 1.537 farmi, poslovanje je do tada obustavilo njih 1.265. Ostale su još 272.
To pokazuje da se tržište praktično gasi i pre konačnog zakonskog roka.
Zvanični podaci dostupni su i na sajtu Vlade Republike Koreje.
Država plaća tranziciju
Kada država zakonom ugasi određenu privrednu delatnost, jedno od prvih pitanja jeste šta će biti sa ljudima koji od nje žive.
Seul je zato napravio program podrške.
Vlasnicima farmi ponuđene su finansijske podsticajne mere za ranije zatvaranje. Postoje i programi za prelazak na druge oblike poslovanja.
Associated Press je ranije izvestio o programu kompenzacije prema kojem je visina podrške farmerima zavisila i od toga koliko rano odluče da ugase proizvodnju. Predviđeni su i povoljni krediti i pomoć drugim učesnicima u lancu da promene delatnost.
Ipak, nisu svi zadovoljni. Deo farmera smatrao je da ponuđene naknade nisu dovoljne. Tvrdili su da država zakonskom zabranom direktno utiče na njihovu egzistenciju.
Sličan problem postoji i kod restorana.
Promeniti jelo na meniju relativno je jednostavno. Promeniti identitet lokala, bazu gostiju i poslovni model mnogo je teže.
Restorani prelaze na crnu kozu
Moran Market pokazuje kako izgleda ta poslovna tranzicija u praksi.
Brojni restorani prešli su na jela od crne koze. I ona se tradicionalno promovišu kao hrana koja daje snagu.
Ali vlasnici tvrde da nova ponuda ne može uvek da nadoknadi prihod koji su nekada ostvarivali prodajom psećeg mesa.
To je čest problem kod regulatornih promena.
Zakon može odrediti datum prestanka neke delatnosti. Ne može automatski stvoriti novu potražnju.
Vlasnik restorana Lee Kang-chun proveo je 37 godina u ovom poslu. Za Reuters je rekao da razume razloge za zabranu, posebno zbog promenjenog odnosa društva prema životinjama i međunarodnog imidža Južne Koreje.
Istovremeno, suočava se sa nestankom tržišta na kojem je proveo gotovo ceo radni vek.
Društvo presudilo pre zakona
Najzanimljiviji deo ove priče jeste to što država nije prva ugasila potražnju.
Potrošači su to već učinili.
U istraživanju sprovedenom neposredno pre usvajanja zakona 2024. godine, više od 90 odsto od 2.000 ispitanika reklo je da nema nameru da u budućnosti jede pseće meso.
Više od 80 odsto podržalo je zabranu.
Gotovo 95 odsto ispitanika reklo je da pseće meso nije konzumiralo tokom prethodne godine.
Drugim rečima, zakon je u velikoj meri formalizovao promenu koja se već dogodila.
Kućni ljubimci menjaju i ekonomiju
Jedan od razloga za promenu odnosa prema ovoj tradiciji jeste rast broja kućnih ljubimaca.
Pas se sve manje posmatra kao životinja koja može biti deo prehrambenog lanca. Sve češće ima status člana porodice.
To menja društvene norme, ali i tokove novca.
- Muhamed El-Ehren: Svetska ekonomija više ne zna kuda ide i to je nova realnost
- Električni automobili pojeftinjuju, a Srbija beleži rast od 232%: Da li je počeo veliki preokret?
- Jen jača prema dolaru: Tržišta sve manje veruju u novo povećanje kamata FED-a
- Bonitet upitnik: Bojan Klačar
- U Južnoj Koreji više neće jesti pse: Gasi se kontroverzna industrija psećeg mesa
Dok se industrija psećeg mesa gasi, širi sektor proizvoda i usluga za kućne ljubimce dobija na značaju.
Južnokorejska vlada je još 2024. postavila cilj da izvoz hrane za kućne ljubimce do 2027. dostigne 500 miliona dolara. Prema zvaničnim podacima, izvoz pet hrane porastao je sa oko 13 miliona dolara 2016. na 150 miliona dolara 2023. godine.
To daje ovoj priči dodatnu ekonomsku dimenziju.
Jedno tržište nestaje. Drugo raste.
Zabrana počinje u februaru 2027.
Ključni datum je 7. februar 2027. Od tada će zabrana biti u potpunosti primenjena. Južnokorejske vlasti već najavljuju pojačane kontrole farmi kako bi sprečile ilegalni uzgoj i ponovno pokretanje proizvodnje.
Za kršenje propisa predviđene su zatvorske i novčane kazne.
Do tada će preostali farmeri, distributeri i restorani morati da donesu konačne poslovne odluke.
Neki će zatvoriti firme. Drugi će promeniti delatnost.
Treći će, poput restorana na Moran Marketu, pokušati da tradicionalnu klijentelu privuku drugačijom hranom.
Ali smer promene više praktično nije sporan.
Južna Koreja ne zatvara samo jedno kontroverzno tržište. Ona pokazuje koliko brzo promena potrošačkih navika i društvenih vrednosti može da promeni čitavu industriju.
