Sklanjanje porodične gotovine
Porast štednje po viđenju profesor Beogradske bankarske akademije Branko Živanović prevashodno tumači kao privremeno sklanjanje porodične gotovine izazvano trenutnim neprilikama, više negoli na investicionu priliku i šansu za dobro uposlen novac i zaradu.
„Realno, nije tu došlo ni do kakvog štednog buma. Prinudno ili svojom voljom, stanovništvo je, tokom pandemije, najveći deo vremena provodilo kod kuće apstinirajući od uobičajene turističke potrošnje, mnogo manje trošeći na garderobu, restorane, proslave, izlaske, tj na veći deo dojučerašnjih izdataka koje je smatralo, kakvim takvim luksuzom“, kaže Živanović za „Svet bankarstva i investicija“.
Međutim, da ne bude zabune, građani Evropske unije su se takođe suzdržavali od potrošnje. Stopa štednje domaćinstava u evrozoni bila je na 19,8 odsto u četvrtom kvartalu 2020. godine. To je druga najveća vrednost od početka vremenske serije 1999. Najviša je bila 25 odsto, i to u drugom kvartalu 2020, objavio je Eurostat.
Rast oročene dinarske štednje na preko dve godine
Od 2020. godine, ističu u centralnoj banci, beleži se i rast dinarske štednje položene na rokove preko dve godine. To je delom rezultat povoljnijih kamatnih stopa koje banke nude u odnosu na štednju ostalih ročnosti. Naime, u proseku 3,4 odsto u februaru 2021, naspram dva odsto, koliko je iznosila prosečna kamatna stopa na oročenu dinarsku štednju do dve godine, objašnjavaju u NBS.
Кada je u pitanju ročna struktura deviznih depozita građana, blago je povećano učešće depozita oročenih na period od 6 meseci do godinu dana, tj za 4,1 procentna poena.
„Nema tu mnogo bogatog sveta, ne drži on novac ovde i na takav način. Naleti se tu i tamo, na neki poveći depozit, oročen i na nešto duže koji datira iz perioda natprosečno visokih kamatnih stopa. Međutim, oni su daleko od pravila. Кod nas je štednja usitnjena“, kaže Živanović.
Istovremeno, direktorka Direkcije komunikacija ERSTE banke Dragica Mujković, ističe da su tokom pandemije građani reagovali većim brojem manjih uloga jer su želeli da sredstva kojim raspolažu stave na sigurno.
Treba spomenuti i da se banke prilagođavaju na sve načine novim pandemijskim navikama građana. U Addiko banci su pribegli i jednom kompletno digitalnom proizvodu štednje, za koji direktor odeljenja za upravljanje proizvodima i odnosima sa kupcima Sanja Matović kaže da postoji veliko interesovanje klijenata. Ona ističe da je u ovoj banci štednja u dinarima preko 30 odsto, našta je posebno uticala činjenica da se na dinarsku štednju primenjuju i stimulativni poreski tretmani prihoda.
