Niske kamate do…
Pitanje koje najviše zanima štediše je da li ikada više mogu očekivati da će svoj novac koji su položili na račune u banke moći skuplje da naplate? Direktor Sektora poslova sa stanovništvom i malih i srednjih preduzeća u AIК banci Zorica Bošković procenjuje da se trend kamatnih stopa neće značajno menjati u narednih godinu dana, prevashodno zbog politike niskih kamatnih stopa Evropske centralne banke.
Istovremeno, iz ERSTE banke poručuju da očekuju da kamatne stope na evro štednju na domaćem tržištu, uprkos velikoj konkurenciji među domaćim bankama, ostanu na trenutno nižim nivoima i narednih par godina.
Ekonomisti su takođe pri stavu da će se kamate na štednju još jedan period zadržati na postojećem nivou i eventualno blago padati, ali da neće dostići nulti nivo i otići u minus.
„Naša reperna stopa je još uvek pozitivna i nije realna pretpostavka da će po ugledu na ECB-ovu gravitirati ka nuli, a još manje „probiti patos“, ističe Živanović.
Oni koji ulažu u nekretnine samo uvećavaju bogatstvo
Stambeni prostor se ne samo u redovnim okolnostima, već i u vremenu krize pokazao kao izlazna varijanta za parkiranje novca za određene investicione grupacije, kojih očito ima, a uglavnom su građevinske ili trgovinske orjentacije“, ocenjuje za „Svet bankarstva i investicija“ Srđan Vujičić, vlasnik Independent Property.
Budući da država garantuje uloge do 50.000 evra, štednji su, tvrdi, svakako skloniji ljudi koji polažu u banke novac do tog iznosa i koji ne bi bili igrači na tržištu nekretnina na kome očito ta „magična granica“ od 100.000 evra ni za manje stambene jedinice više ne predstavlja problem.
Ovaj dobro upućeni sagovornik u kretanja na tržištu nekretnina procenjuje da će posle pandemije definitivno doći do manjka keša i solventnosti, tako da se očekuje „manja korekcija cena kvadrata“.
Svi ovi trendovi za Vujičića su pokazatelj da u narednom periodu možemo očekivati još veće socijalno raslojavanje, jer će oni koji ulažu u nekretnine samo nastaviti da uvećavaju svoje bogatstvo u odnosu na ostali deo društva.
Međutim, profesor Političkih nauka Zoran Stojiljković objašnjava da se klasna struktura građana već stabilizovala u poslednjih deset godina i da će se i tokom ove krize samo potvrditi postojeći poredak u kome je čitavu deceniju na vrhu socijalne piramide jedan odsto najbogatijih pojedinaca. Ako uzmemo nešto širi opseg, radi se, kaže naš sagovornik, o 10 odsto najimućnijih ljudi u zemlji, koji u ovoj krizi mogu da uđu u kupovinu luksuznijih nekretnina na više lokacija.
„Ostalih 20 – 30 odsto su oni koji imaju neku štednju do nivoa od 50.000 evra jer za tu visinu uloga garantuje država, i to je neka sigurnost za te ljude zbog gotovo nepostojećih kamata na uložena sredstva“, dodaje Stojiljković.
Ostala polovina stanovništva, tvrdi on, nalazi se u stanju da ne može da podnese ni jedan vanredni mesečni trošak od 100 evra, a kamoli nešto drugo. To je ona polovina stanovništva koju više od ostalih brine što se litar suncokretovog ulja približio ceni od 200 dinara, a pre samo godinu dana litarska flaša je koštala oko 130 dinara.
Ali i Narodna banka Srbije u svojim izveštajima opominje da svetske cene nafte rastu od novembra prošle godine, kao i da globalno posmatrano cene hrane beleže najviše nivoe od 2014. godine. Pred nama je svakako period velikih neizvesnosti, na stranu štedne navike građana.
