Zašto se Blackstone kladi na Evropu?

Foto: Bonitet.com/Midjourney

Američki investicioni gigant Blackstone planira da u narednih deset godina uloži najmanje 500 milijardi dolara u evropsku imovinu. Ova odluka, kako tvrde iz kompanije, nije motivisana optimizmom Evropljana, već upravo suprotno.

Nova faza ekspanzije

Blackstone, najveći svetski menadžer alternativnih investicija, najavio je značajno proširenje svojih operacija u Evropi, nadovezujući se na već uložena 350 milijardi dolara tokom prethodnih 25 godina. Ova strategija, prema rečima osnivača i izvršnog direktora Stiva Švarcmana, zasnovana je na jednostavnom principu: “Pesimizam jednog čoveka je prilika za drugog,” rekao je on novinarima magazina Fortune u Londonu.

Švarcman objašnjava da Evropa zbog svoje sporosti u inovacijama i infrastrukturnim ulaganjima nudi idealno tlo za dugoročna ulaganja. “Evropa nije bila dovoljno kreativna u razvoju novih proizvoda i tehnologija, i to je, iskreno, odlična vest za nas,” izjavio je.

Investiranje u slabosti

Blackstone je godinama koristio ekonomske slabosti evropskih zemalja, kupujući imovinu po nižim cenama i razvijajući je u profitabilne projekte. Jedan od prvih većih poduhvata bila je kupovina hotela Savoy u Londonu. Usledili su drugi poznati objekti i kompanije, uključujući Centre Parcs, Merlin Group (koja upravlja atrakcijama poput London Eye-a i Legolanda), kao i data centri, logistički kompleksi i stambene jedinice.

Kompanija je poznata po svojoj sposobnosti da prepozna tržišne prilike i transformiše ih u profit.

“Evropa ima velike ekonomske frikcije, i to je često znak da postoje dobre investicione prilike,” kaže Švarcman.

Blackstone strategija: Pravi trenutak, pravo mesto

Lionel Asan, suizvršni direktor i šef evropskog privatnog kapitala u Blackstone-u, objašnjava da kompanija koristi tri pravila za investiranje: “prava lokacija, prava cena, prava intervencija.” Ova pravila su, kako kaže, posebno važna u Evropi, gde je rast sporiji nego u SAD.

Primarni fokus Blackstone-a trenutno su logistički centri blizu gradova, s obzirom na rast online kupovine, kao i data centri i energetske kompanije koje podržavaju širenje veštačke inteligencije.

“Korišćenje alata kao što je ChatGPT zahteva znatno više električne energije nego obična Google pretraga,” navodi Asan kao primer rastućih potreba tržišta.

Prednost u privatnom sektoru

Jedna od ključnih prednosti Blackstone-a u Evropi jeste koncentracija kapitala u privatnom sektoru. Više od 90% evropskih firmi sa prihodima većim od 100 miliona dolara nisu javno listirane, što, prema Blackstone-u, predstavlja ogroman potencijal.

“Ako ignorišete privatne firme, propuštate 90% tržišta,” upozorava Asan.

Blackstone je poznat po izdvajanju kompanija sa berze i njihovom razvoju bez pritiska kvartalnih izveštaja. Takav pristup omogućava dugoročne strategije i mirniji razvoj. “Najvažnije su početna tačka i krajnji cilj. A između njih može da prođe pet do deset godina,” kaže Asan.

Ulaganja sa društvenom odgovornošću

Uprkos kritikama da doprinosi gentrifikaciji i rastu kirija, Blackstone se poslednjih godina fokusira na razvoj pristupačnog stanovanja. Postala je najveći privatni vlasnik pristupačnih domova u Engleskoj, a samo prošle godine prodala je portfelj vredan 405 miliona funti penzionom fondu USS.

Predsednik operacija kompanije Džon Grej priznaje da se Blackstone ranije susretao sa negativnim percepcijama.

“Kada smo prvi put kupili Savoy, ljudi su govorili: ‘Evo američkih lešinara’,” priseća se. Danas je situacija drugačija – naglasak nije na “seckanju troškova”, već na rastu.

Evropa je, smatraju u Blackstone-u, i dalje preplavljena investicionim pesimizmom, što za kompaniju predstavlja priliku. “Ljudi iznova otpisuju Evropu, ali mi znamo da London, Velika Britanija i ceo kontinent imaju značaj,” kaže Grej.

I dok Evropa ulazi u novu fazu fiskalne relaksacije i infrastrukturnih ulaganja, naročito u Nemačkoj i Velikoj Britaniji, Blackstone se priprema za nove akvizicije i razvojne projekte. U izgradnji je i nova evropska centrala kompanije u luksuznoj londonskoj četvrti Mejfer.

“Evropljani znaju da budu pesimistični – više nego Amerikanci,” kaže Švarcman. “A ponekad je taj pesimizam potpuno pogrešan.”

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde