Dok grade svet u kojem su ekrani postali centralni deo svakodnevice, mnogi tehnološki milijarderi svoju decu drže podalje od proizvoda koji su im doneli uticaj i novac.
Još 2010. godine suosnivač Apple-a Stiv Džobs izjavio je za The New York Times da njegova deca nikada nisu koristila iPad i da treba da „ograničavamo koliko tehnologije naša deca koriste kod kuće“. Šesnaest godina kasnije, takav stav više nije izuzetak, već gotovo pravilo među vodećim imenima Silicijumske doline.
Stroga pravila u porodicama tehnoloških lidera
Na Aspen Ideas Festivalu pre dve godine rani investitor u Facebook i milijarder Piter Til rekao je da svojoj deci dozvoljava korišćenje ekrana svega sat i po nedeljno. Ova izjava je, prema proceni prisutnih, izazvala uzdahe u publici.
Slična ograničenja pominju i drugi tehnološki lideri:
- Bil Gejts nije dozvoljavao deci pametne telefone pre 14. godine, a telefoni su bili zabranjeni za stolom.
- Evan Spiegel, direktor Snap-a, ograničava korišćenje ekrana na sat i po nedeljno.
- Ilon Mask je priznao da je „možda bila greška“ što nije ranije postavio jasna pravila o društvenim mrežama.
- Suosnivač YouTube-a Stiv Čen rekao je da ne želi da njegova deca konzumiraju isključivo kratke video-formate i upozorio: „Kraći sadržaj znači kraću pažnju.“
Čak je i izvršni direktor TikTok-a Šou Ži Ču naglasio da bi dozvolio svojoj deci korišćenje aplikacije samo uz najstrože bezbednosne postavke i verziju prilagođenu deci mlađoj od 13 godina.
„iPad generacija“ i zabrinutost koja raste
U međuvremenu, prosečno dete u SAD, uzrasta od 8 do 18 godina, provodi oko 7,5 sati dnevno pred ekranom, prema podacima Američke akademije za dečju i adolescentnu psihijatriju. Termin „iPad kids“ postao je uobičajen za generaciju koja odrasta uz stalnu digitalnu stimulaciju.
Naučna istraživanja sve više podržavaju zabrinutost roditelja. Studija iz 2025. godine, sprovedena na gotovo 100.000 ispitanika, pokazala je da je intenzivno korišćenje kratkih video-formata povezano sa slabijom kognitivnom funkcijom i pogoršanjem mentalnog zdravlja kod mlađih i starijih korisnika društvenih mreža.
Regulativa sustiže tržište
Otpor prema društvenim mrežama, naročito kada su u pitanju maloletnici, prerasta u zakonodavne inicijative. Australija i Malezija su prve zabranile korišćenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, dok Francuska, Danska i Velika Britanija razmatraju slične mere.
Istovremeno, izvršni direktor kompanije Meta Mark Zakerberg nedavno je svedočio na sudu u procesu u kojem se kompanija tereti da je svoje platforme dizajnirala tako da „zakače“ mlade korisnike. Meta, kao i drugi tehnološki giganti, tvrdi da platforme nisu „klinički zavisne“ i da nude bezbednosne alate za roditelje.
Diskretna poruka iz Silicijumske doline
Tu je i paradoks: dok kompanije nastavljaju da razvijaju proizvode koji podstiču maksimalno zadržavanje pažnje, njihovi osnivači i lideri u privatnom životu primenjuju stroga ograničenja.
To otvara šire pitanje za sve:
Ako kreatori ekonomije pažnje najopreznije upravljaju izloženošću sopstvene dece digitalnim platformama, da li je to signal o stvarnim rizicima modela koji je u temelju savremenog tehnološkog rasta? Šta to oni znaju, a što ostatak „običnog“ sveta još ne prihvata?
Danas kada se pažnja tretira kao najvredniji resurs, odluke tehnoloških milijardera u privatnom životu možda su snažnija poruka od bilo koje javne kampanje o „digitalnom balansu“.
