Evropska unija sprema jedan od najradikalnijih poteza do sada u regulisanju društvenih mreža. Deca mlađa od 13 godina, prema najavljenom predlogu, neće moći da koriste društvene mreže. Za tinejdžere do 15 godina pristup će biti strogo ograničen.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je plan tokom govora o stanju Unije u Evropskom parlamentu u Strazburu.
Suština poruke iz Brisela je jasna. Teret zaštite dece više ne bi trebalo prvenstveno da bude na roditeljima. Mnogo veća odgovornost prelazi na tehnološke kompanije.
Kako izveštava Rojters, Evropska komisija namerava da predloži zabranu korišćenja društvenih mreža za decu mlađu od 13 godina, dok bi pristup korisnika mlađih od 15 godina bio kontrolisan.
„Veliko otimanje naše dece“
Fon der Lajen je u Strazburu upotrebila neuobičajeno oštru formulaciju. Ona je uticaj društvenih mreža na najmlađe opisala kao „veliko otimanje naše dece“. Govorila je o oduzimanju njihove pažnje, fokusa i vremena.
Prema njenim rečima, mladi Evropljani provode između četiri i šest sati dnevno pred ekranima. Poseban problem vidi u digitalnim proizvodima napravljenim tako da korisnika što duže zadrže na platformi.
Francuska ne odustaje: Makron ponovo kreće na društvene mreže, sada traži i evropsko rešenje
Upravo takav dizajn već je pod lupom evropskih regulatora.
Evropska komisija je u februaru 2026. preliminarno zaključila da određene karakteristike TikToka, uključujući beskonačno skrolovanje, automatsko puštanje sadržaja i personalizovane preporuke, mogu predstavljati problem prema pravilima Zakona o digitalnim uslugama – DSA.
Komisija je u julu iznela slične preliminarne nalaze u vezi sa dizajnom Instagrama i Facebooka.
Kako bi izgledala nova pravila?
Predloženi EU Kids Act uvodi različita pravila u zavisnosti od uzrasta deteta. Za mlađe od 13 godina društvene mreže bi bile nedostupne.
Deca od 13 do 15 godina ne bi mogla samostalno da otvore standardni lični nalog. Umesto toga, predviđeni su ograničeni „mini nalozi“, koje bi otvarali i nadgledali roditelji ili staratelji.
Takvi nalozi imali bi manje funkcija i ograničenje vremena korišćenja. Prema predstavljenom planu, granica bi bila jedan sat dnevno.
Za korisnike od 15 do 18 godina platforme bi morale da primenjuju princip „bezbednog dizajna“.
To praktično znači da zaštita maloletnika više ne bi smela da bude samo dodatna opcija koju korisnik ili roditelj mora sam da pronađe i aktivira.
Na udaru beskonačno skrolovanje i algoritmi
Nova regulativa ne bi se zaustavila samo na proveri godina korisnika. Brisel želi da interveniše i u sam način na koji su digitalne platforme projektovane.
Prema detaljima predloga koje je objavio Euronews, među problematičnim funkcijama nalaze se beskonačno skrolovanje, veštačke notifikacije i pojedini sistemi nagrađivanja korisnika.
Posebna pažnja biće posvećena algoritmima za preporučivanje sadržaja.
Novi Zeland želi da zabrani društvene mreže mlađima od 16 godina: Kazne za platforme mogu biti ogromne
Cilj je da se maloletni korisnici ne uvlače u niz sve ekstremnijih ili potencijalno štetnih sadržaja samo zato što algoritam procenjuje da će ih oni duže zadržati pred ekranom.
To je važna promena u filozofiji evropske regulative. Pitanje više nije samo koji je sadržaj dozvoljen. Regulator sve više posmatra i način na koji platforma podstiče korisnika da taj sadržaj konzumira.
Platforme će morati da dokazuju da su bezbedne
Jedan od poslovno najvažnijih delova najavljenog zakona jeste promena odgovornosti.
Fon der Lajen je najavila da će teret dokazivanja biti prebačen na tehnološke platforme. One bi morale da pokažu da su njihovi proizvodi bezbedni za maloletnike.
Za kompanije koje posluju na evropskom tržištu to može značiti dodatne troškove razvoja, usklađivanja i kontrole proizvoda.
Provera starosti korisnika postaje jedan od ključnih tehničkih izazova.
EU već radi na sistemima koji bi trebalo da omoguće dokazivanje starosne kategorije bez nepotrebnog otkrivanja identiteta i drugih ličnih podataka. Evropska komisija je još 2025. objavila smernice za zaštitu maloletnika u okviru DSA i predstavila koncept sistema za proveru starosti.
Nova faza evropskog pritiska na Big Tech
Predlog EU Kids Act-a treba posmatrati kao nastavak šire evropske politike prema velikim tehnološkim kompanijama.
Digital Services Act već zahteva da platforme dostupne maloletnicima obezbede visok nivo privatnosti, bezbednosti i sigurnosti. Takođe, platformama nije dozvoljeno da maloletnicima prikazuju oglase zasnovane na profilisanju.
Novi zakon otišao bi korak dalje. Umesto da se reguliše samo ponašanje platformi, EU sada pokušava da postavi i jasnije starosne granice za pristup njihovim proizvodima.
To može direktno uticati na kompanije čiji poslovni modeli zavise od vremena koje korisnici provode na platformama, personalizovanih preporuka i oglašavanja.
Evropa želi jedinstvena pravila
Još jedan razlog za evropsku inicijativu jeste pokušaj da se izbegne regulatorna fragmentacija.
Više država članica već razmatra sopstvena ograničenja društvenih mreža za maloletnike. Jedinstvena pravila na nivou EU mogla bi da spreče situaciju u kojoj tehnološke kompanije moraju da razvijaju različite sisteme za svako pojedinačno tržište.
Ali najavljene mere još nisu konačan zakon. Predlog mora da prođe evropsku zakonodavnu proceduru, što znači da konačna verzija može biti izmenjena tokom pregovora država članica i Evropskog parlamenta.
- Pravili su ručke za nameštaj, a sada ih je AI pretvorio u milijardere
- Dani osiguranja u BiH 2026: Od novih izazova do prilika za rast tržišta
- EU sprema zabranu društvenih mreža za decu: Nova pravila menjaju igru i za Big Tech
- Koliko košta 24 sata vašeg života čak i kada „ništa ne kupite“?
- Jedna serija osvojila je čak 14 Emmy nagrada: Ovo su pobednici i trenuci večeri
Ipak, pravac evropske politike postaje sve jasniji.
Brisel više ne želi samo da kažnjava platforme kada prekrše pravila. Želi da utiče na način na koji su njihovi proizvodi napravljeni.
