Francuska ne odustaje od namere da deci mlađoj od 15 godina ograniči pristup društvenim mrežama. Posle pravnog poraza pred Ustavnim savetom, vlada u Parizu pripremila je novu verziju propisa. Nova dokumentacija biće podneta Evropskoj komisiji, najavio je francuski predsednik Emanuel Makron.
Time pitanje društvenih mreža za maloletnike prerasta granice Francuske. Makron želi da slična pravila postanu standard širom Evropske unije.
„Ova zaštita mora postati standard i za svu evropsku decu“, poručio je Makron.
Ustavni savet zaustavio prvi pokušaj
Francuski parlament je 21. jula usvojio zakon koji je trebalo da zabrani otvaranje naloga na društvenim mrežama osobama mlađim od 15 godina.
Planirano je da zabrana za nove naloge počne da važi 1. septembra. Postojeći nalozi maloletnika trebalo je da budu ugašeni u roku od četiri meseca.
Ključni deo sistema bila bi obavezna provera starosti korisnika. Međutim, francuski Ustavni savet je 14. avgusta zaustavio zakon.
Novi Zeland želi da zabrani društvene mreže mlađima od 16 godina: Kazne za platforme mogu biti ogromne
Kako je naveo Rojters, sud je ocenio da predložena ograničenja nesrazmerno zadiru u slobodu izražavanja. Problematičan je bio i način na koji je uređena provera starosti.
Odluka nije značila da država nema pravo da štiti decu na internetu. Sporan je bio način na koji je zabrana bila formulisana i primenjena.
Makron je zato zadužio premijera Sebastijana Lekornija da pripremi novo rešenje.
Makron želi zabranu na nivou cele EU
Francuski predsednik sada pokušava da inicijativu podigne na evropski nivo.
On je krajem avgusta pisao predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i zatražio evropski propis kojim bi se ograničio pristup društvenim mrežama deci mlađoj od 15 godina.
Rojters je početkom septembra objavio detalje Makronove inicijative. Francuski predsednik traži usklađen pristup država članica, umesto različitih nacionalnih pravila.
Takvo rešenje imalo bi daleko veće posledice i za tehnološke kompanije. Platforme bi, umesto prilagođavanja različitim nacionalnim zakonima, mogle da dobiju jedinstvena pravila za tržište EU.
Ipak, među evropskim državama još nema potpune saglasnosti o tome kako bi takav sistem trebalo da izgleda.
Evropska komisija već pojačava pritisak na platforme
Makronova inicijativa dolazi u trenutku kada Evropska komisija već zaoštrava odnos prema velikim digitalnim platformama kada je reč o zaštiti maloletnika.
U aprilu je Komisija preliminarno zaključila da Meta nije dovoljno efikasno sprečavala decu mlađu od 13 godina da koriste Facebook i Instagram.
Društvene mreže vraćaju ugled variocima, električarima i kamiondžijama
Problem je, prema nalazima Komisije, što maloletni korisnik prilikom registracije može jednostavno da unese lažni datum rođenja, bez dovoljno efikasne kontrole.
Sličan pritisak postoji i prema TikToku. Evropska komisija je u julu objavila preliminarne nalaze prema kojima podešavanja naloga maloletnika na toj platformi ne ispunjavaju standarde bezbednosti predviđene Aktom o digitalnim uslugama (DSA).
Komisija posebno problematizuje mogućnost da sadržaj maloletnika bude javno dostupan širokoj publici.
Najteže pitanje – kako dokazati koliko korisnik ima godina?
Iza političke debate krije se veliki tehnološki i poslovni problem. Kako pouzdano utvrditi da li korisnik društvene mreže ima 12, 14 ili 16 godina, a da se istovremeno ne ugrozi njegova privatnost?
Evropska komisija već radi na zajedničkom sistemu za proveru starosti.
Ideja je da korisnik može da dokaže da ispunjava određenu starosnu granicu, ali bez otkrivanja identiteta i drugih nepotrebnih ličnih podataka. Komisija je u aprilu 2026. saopštila da je tehničko rešenje spremno za prilagođavanje državama članicama i kompanijama.
Upravo bi ova tehnologija mogla da bude jedan od ključnih elemenata budućeg francuskog zakona.
Novi trošak i nova odgovornost za tehnološke kompanije
Za velike tehnološke kompanije rasprava nije samo političko pitanje.
Ako EU uvede stroža pravila za pristup maloletnika društvenim mrežama, platforme će morati da investiraju u nove sisteme provere korisnika. Biće potrebne i izmene algoritama, preporuka sadržaja, podrazumevanih podešavanja privatnosti i načina oglašavanja maloletnicima.
To povećava troškove usklađivanja. Istovremeno, evropsko rešenje moglo bi da bude jednostavnije od situacije u kojoj svaka članica donosi sopstvena pravila.
Francuska inicijativa zato otvara pitanje koje prevazilazi zaštitu dece. U igri je budući poslovni model društvenih mreža na tržištu od gotovo 450 miliona stanovnika.
Francuska neće odustati
Makron je jasno stavio do znanja da odluku Ustavnog saveta ne smatra krajem inicijative.
„Nećemo odustati“, poručio je.
Francuska sada pokušava da pronađe model koji će istovremeno zadovoljiti tri zahteva: zaštitu maloletnika, pravo na slobodu izražavanja i evropska pravila o privatnosti i digitalnim uslugama.
Društvene mreže i zavisnost: Kako se ljudi drže prikovani za ekran?
Ukoliko Pariz uspe, posledice neće osećati samo francuski tinejdžeri.
Nova pravila mogla bi da promene način na koji društvene mreže posluju u čitavoj Evropskoj uniji.
