U Silicijumskoj dolini, tom čuvenom rasadniku novih tech ideja koje pokreću svet, godine odavno nisu pouzdana mera iskustva. Ali, priča Noe Šina o kojem mediji već neko vreme pišu sa velikim interesovanjem, uspela je da iznenadi. Šin ima 23 godine, nema fakultetsku diplomu, njegov startap Instinct široj javnosti je do pre nekoliko meseci bio nepoznat, a danas se nalazi u trci sa Metom za nešto što bi moglo postati sledeća velika etapa razvoja veštačke inteligencije.
Ono što je senzancionalno i novo u Šinovoj ideji je kreiranje asistenata koji više ne odgovaraju samo na pitanja, već obavljaju poslove umesto korisnika. Instinct sebe ovako opisuje:
Instinct je lični asistent koji razume na čemu radite i šta vam je važno. Povezuje se sa vašim aplikacijama i uređajima – elektronskom poštom, porukama, ekranom, zvukom, lokacijom i još mnogo toga.
Interfejs je jednostavan: nema novih interfejsa. Obučen je da koristi telefon i računar. Možete mu poslati poruku ili ga pozvati. Svoje uređaje koristi na isti način kao ljudi.
Osnovni model Instinct-a obučen je da razume i rešava duboko lične nijanse svakodnevnog života – da nastavlja razgovore koje ste prekinuli, samoinicijativno vas pozove ili vam pošalje poruku, organizuje prevoz do aerodroma, rezerviše majstora za vaš stan i još mnogo toga.
Pošaljite poruku Instinct-u da biste počeli.
Instinct je ovog leta privukao ogromnu pažnju među investitorima i ljudima iz tehnološke industrije. Kompanija je prikupila 250 miliona dolara uz procenu vrednosti od 2,5 milijardi, preko ranije prikupljenih 100 miliona dolara. Još zanimljiviji je put do ovih brojki. Nije bilo spektakularnog lansiranja, skupog promotivnog videa ni velike kampanje. Pristup je u početku bio moguć samo uz pozivnicu, a među prvima su ga dobili investitori. Ubrzo su upravo oni počeli da se hvale šta novi AI agent radi za njih. U zatvorenim grupama Silicijumske doline krenula je potraga za pozivnicama.
Iza proizvoda koji se pojavio gotovo niotkuda, međutim, ne stoji neko ko je veštačku inteligenciju otkrio kada je postala unosna. Šin je godinama ranije radio upravo na problemima koji danas postaju centar nove AI trke.
Student koji je rano video kuda ide AI
Krajem 2022, svega nekoliko sedmica nakon pojave ChatGPT-a, Šin je još bio student Northeastern University kada se javio na LinkedIn objavu profesora MIT-a Ašvina Gopinata. Profesor je tražio studente zainteresovane za eksperimentisanje sa novom tehnologijom tokom praznika. Iz tog naizgled neformalnog poziva nastao je ozbiljan naučni rad.
Šin, Gopinat i još nekoliko saradnika bavili su se pitanjem koje je tada bilo daleko manje popularno nego danas: kako omogućiti AI agentu da uči iz sopstvenih grešaka. Njihova ideja bila je da sistem pamti prethodne neuspešne pokušaje i koristi ih kako bi sledeći put doneo bolju odluku. Metoda nazvana Reflexion predstavljena je na NeurIPS-u, jednoj od najuglednijih svetskih konferencija posvećenih veštačkoj inteligenciji.
Jedan od Šinovih profesora, Ardžun Guha, za Business Insider podsetio je koliko je neobično da student osnovnih studija samostalno radi istraživanja tog nivoa. Drugi profesor, Stiven Holcen, pamtio ga je kao povučenog studenta koji je više slušao nego govorio, ali je kasno noću slao detaljna pitanja i pokazivao neuobičajenu samostalnost.
Godine 2023. Šin je napustio fakultet i postao jedan od prvih zaposlenih u AI kompaniji Sierra, koju vodi predsednik OpenAI-ja Bret Tejlor. Radio je kao istraživač na velikom delu ključnih proizvoda. Nastavio je i da objavljuje radove o tome kako AI agenti prate instrukcije, koriste alate i programiraju. Tejlor ga danas opisuje kao izuzetnog inženjera i preduzetnika.
U septembru 2025. Šin je napustio Sierru i počeo da radi na Instinctu. U trenutku kada je tržište bilo fascinirano četbotovima koji mogu da razgovaraju, Šin se već bavio sistemima koji mogu da deluju.
Sledeća AI bitka
Prvih nekoliko godina generativne AI revolucije obeležilo je pitanje ko ima najpametniji model. Sada se pravac menja. Novi cilj je AI koji neće samo objasniti kako da se rezerviše hotel, otkaže pretplata ili naruče namirnice, već će te zadatke zaista obaviti.
Instinct je upravo takav proizvod. Rani korisnici koristili su ga za kupovinu namirnica, otkazivanje pretplata i druge svakodnevne obaveze. To možda ne zvuči revolucionarno poput sistema koji rešava složene matematičke probleme, ali upravo tu može da se krije velika poslovna promena. Tehnologija postaje mnogo vrednija kada prestane da bude mesto na kojem korisnik traži savet i počne da bude neko kome može da prepusti posao.
To je teren na koji je ozbiljno zakoračila i Meta. Mark Zakerberg je ranije najavio ideju da kompanija razvije „ličnu superinteligenciju“, a njen AI agent Muse zamišljen je kao pomoćnik sposoban da obavlja konkretne zadatke za korisnika. Nakon lansiranja brzo se popeo na vrh liste aplikacija.
Tu se trka u kojoj učestvuju 23-godišnji osnivač i jedna od najvećih tehnoloških kompanija na svetu čini gotovo nemogućom. Meta raspolaže ogromnim kapitalom, računarskom infrastrukturom i milijardama potencijalnih korisnika. Instinct zavisi od novca investitora, a velika potražnja već dovodi do usporavanja besplatnog servisa.
Pa ipak, Meta ga primećuje. Šef AI odeljenja Mete Aleksandr Vang podrugljivo je Instinct nazvao „Insect“ i na društvenim mrežama tvrdio da je Muse mnogo brži i „zgodniji“. Šin mu je odgovorio samo nasmejanim emotikonom.
Ta kratka razmena možda najbolje pokazuje koliko se brzo promenio njegov položaj. Pre samo nekoliko godina bio je student koji je profesorima noću slao pitanja o AI agentima. Danas se proizvod njegove male kompanije poredi sa proizvodom Mete.
Priča, međutim, ima i manje romansiranu stranu Silicijumske doline. Business Insider prenosi navode da je Šin, nakon što je saznao da dva njegova velika investitora finansiraju konkurentski startap Town, izrazio nezadovoljstvo, posle čega su Index Ventures i Conviction navodno povukli ulaganja iz konkurentske kompanije. Instinct nije potvrdio te navode. Taj detalj ipak dopunjuje sliku osnivača koga bivši poznanici ne opisuju samo kao tihog i izrazito posvećenog istraživača već i kao vrlo takmičarski nastrojenog.
Instinct sada navodno razgovara o novoj investicionoj rundi koja bi kompaniju mogla vrednovati na 10 milijardi dolara. Da li će se takva očekivanja opravdati, tek treba da se vidi. U AI industriji procene vrednosti rastu gotovo jednako brzo kao i tehnologija, a današnja senzacija vrlo lako može sutra postati samo priča.
Ali, Šinova priča već govori nešto važno o novoj fazi tehnološke trke. Ogroman kapital i infrastruktura daju prednost, ali mala grupa ljudi koja dovoljno rano prepozna sledeću promenu još može da natera tehnološkog giganta da je ozbiljno shvati. Možda je zato najzanimljiviji detalj ove priče upravo početak. Noa Šin nije sa 23 godine iznenada odlučio da napravi kompaniju vrednu milijarde. Godinama ranije bavio se problemom koji tada još nije bio u centru pažnje. Kada je tržište konačno stiglo do njega, on je već bio tamo.
