Čestitamo! I vi ste jedan od kandidata za zatupljivanje

Foto:Bonitet.com/Midjourney

Ključne tačke
  • Brain rot postala reč 2024.godine po odluci Oxford University Press
  • Zatupljivanje i sati provedeni na internetu
  • Šta ako ne uspemo da se izborimo sa lošim kognitivnim zdravljem?

Da li je jedna od vaših novogodišnjih odluka bila da, barem pred spavanje, ukinete mobilni i posvetite se nekoj od knjiga koje ste kupili u prošloj godini a koje vas optužujuće gledaju ispod slojeva prašine? Da li, umesto toga, i dalje provodite sate bezumno skrolujući po Instagram “rilsevima” i TikTok-u? Imate li onog jednog prijatelja sa kojim (uglavnom) komunicirate razmenom tog sadržaja, uz komentare “ovo smo bukvalno mi” ili smajlija koji plače od smeha?

Ako ste na sva ova tri pitanja odgovorili sa “da”, čestitamo – i vi ste jedan od onih zbog kojih je brain rot postala reč 2024. godine po odluci Oxford University Press.

U bukvalnom prevodu “truljenje mozga” a manje slikovito, “zatupljivanje”, brainrot je žargonski izraz koji se koristi za opisivanje internet sadržaja niskog kvaliteta ili vrednosti, ili negativnih efekata (psiholoških, kognitivnih, itd.) izazvanih njime. Sa psihološke strane posmatrano ono podrazumeva trošenje prekomerne količine vremena na mreži, uz moguće pogoršanje kognitivnog funkcionisanja i smanjenje raspona pažnje. Ali malo ljudi je svesno koliko tehnologija bukvalno “kvari” naše mozgove i kako kompulzivna upotreba interneta uništava našu sivu masu.

Zatupljivanje nije od juče

Prva zabeležena upotreba termina brain rot datira mnogo pre stvaranja interneta. Naime, Henri Dejvid Toro u svojoj knjizi “Valden” iz 1854.godine kritikuje sklonost društva da obezvređuje složene ideje i ističe kako je to deo opšteg pada mentalnih i intelektualnih napora. Ovo ga je navelo da se zapita: „Dok Engleska nastoji da izleči trulež krompira, da li će se iko potruditi da izleči trulež mozga – koji udara mnogo šire i sa fatalnim posledicama?“

U modernom smislu, u kom ga i sada koristimo, brain rot je pomenut pre skoro 20 godina kada su naučnici proučavali efekte novog izuma pod imenom email, s posebnim naglaskom na uticaj uporne i kontinuirane navale informacija na mozak učesnika. Rezultati? Stalna kognitivna preopterećenost imala je negativniji efekat nego uzimanje kanabisa, a IQ učesnika je opao u proseku za 10 procentnih poena.

A sve ovo je bilo pre nego što su pametni telefoni doneli čari internet pod naše prste, što je dovelo do toga da prosečna odrasla osoba sada provodi najmanje četiri sata dnevno na internetu (pri čemu muškarci iz generacije Z provode pet i po sati dnevno na internetu, a žene šest i po).

Internet smanjuje sivu masu

U poslednjim godinama, obilje akademskih istraživanja sa institucija kao što su Medicinski fakultet Univerziteta Harvard, Univerzitet u Oksfordu i King’s College London pronašlo je dokaze da internet smanjuje našu sivu masu, skraćuje sposobnost koncentracije, slabi pamćenje i iskrivljuje naše kognitivne procese. Područja mozga koja su pogođena uključuju „kapacitete pažnje, jer stalni tok onlajn informacija podstiče našu podeljenu pažnju kroz različite izvore medija“, „procese pamćenja“ i „socijalnu kogniciju“. Upotrebu previše tehnologije tokom godina u kojim se mozak razvija neki akademici su, čak, označili kao rizik od „digitalne demencije“.

Doktorka Glorija Mark, profesorka informatike na Univerzitetu Kalifornija i autorka knjige Attention Span, pronašla je dokaze o tome kako drastično opada naša sposobnost koncentracije. Njen tim istraživača utvrdio je 2004. godine da je prosečan vremenski period pažnje na bilo kojem ekranu bio dva i po minuta; 2012. godine, to je bilo 75 sekundi; pre šest godina, spustio se na 47 sekundi.

Ali nije ekskluzivno naša krivica i odgovornost što tehnologija čini da postajemo manje inteligentni. Na kraju krajeva, ona je dizajnirana da nas potpuno zaludi. Najprljavija dizajnerska karakteristika Silicijumske doline – koja je svuda, kada je jednom uočite – je beskonačni skrol, koji se upoređuje sa eksperimentom „beskrajnog tanjira supu“, u kojem učesnici nastavljaju da jedu iz tanjira dok se on neprestano puni. Onlajn fid koji se stalno „dopunjuje“ manipuliše dopaminskim ili “nagradnim” sistemom mozga, koji od nas stvara zavisnike.

Šta ako se ne izborimo sa zatupljivanjem?

Šta će se desiti ako ne uspemo da se izborimo sa opadanjem našeg kognitivnog zdravlja? Bivši etičar za dizajn u kompaniji Google (da, i to postoji) Tristan Haris, rekao je 2019 .godine pred Kongresom Sjedinjenih država milijarde ljudi sada informacije primaju sa platformi čiji poslovni model povezuje profit sa količinom pažnje koju privuku tako da u toj “trci pacova” moraju da pridobiju pažnju hakovanjem nižih delova naših mozgova – kroz dopamin, strah, bes – kako bi pobedili“. Njegovo upozorenje zvuči krajnje zloslutno:

„Persuazivna tehnologija je masovno potcenjena i moćna sila koja oblikuje svet, ona je preuzela kontrolu nad olovkom ljudske istorije, i odvešće nas u katastrofu ako je ne povratimo”.

Termin brain rot postao je popularan među mladima koji su najviše izloženi njegovim efektima. Činjenica da oni koji su najviše pogođeni imaju najveću samosvest o problemu je ohrabrujuća jer je prvi korak ka bilo kojoj promeni razumevanje problema. Poslednjih godina, anti-tehnološki pokreti su sve jači, od tinejdžera koji se vraćaju na „glupe telefone“ do kampanja za detinjstvo bez pametnih telefona. Sve ovo daje nam nadu za budućnost u kojoj ćemo ponovo preuzeti kontrolu nad našim umovima.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde