Generaciji Z je muka od promene poslova, traže doživotnog poslodavca

Foto:Bonitet.com/Midjourney

Ključne tačke
  • Neizvesni poslovi i smanjene beneficije
  • Ravnoteža između poslovnog i privatnog
  • Razumevanje modernih tehnologija i raskrinkavanje njihovih laži

Nedavne ankete pokazale su da mlađe generacije ne veruju u bajke o fleksibilnosti, autonomiji i beskrajnom izboru mogućnosti za posao.

Suočeni sa činjenicom da poslovi nestaju čim se pojave, beneficije se smanjuju, a eksploatacija je rasprostranjena, mladi su sada počeli da traže „doživotnog poslodavca“. 

Nedavna istraživanja sugerišu da zaposleni mlađi od 27 godina žele da ostanu u jednoj kompaniji sedam godina – dvostruko duže od prosečnog staža, prema zvaničnim statistikama Zapada. 

Čini se kao da generacija Z želi da oponaša karijerne puteve svojih baba i deda koji su bili vezani za jednu kompaniju sa velikim penzijama, osećajem da su deo „porodice“ i zlatnim satovima nakon penzionisanja, i da se vrate životu u udobnosti i sigurnosti, a ne u beskrajnom mlinu za meso zvanom „tržište rada“.

Generacija Z i tri razloga

Postoje bar tri razloga za tu promenu, navodi Oli Muld, profesor humane geografije sa Londonskog univerziteta.

Prvi razlog je taj što je „hustle“ kultura – kultura nemilosrdnog skakanja na posao za male marginalne dobiti – razotkrivena kao prevara. 

Stalna poruka potencijalnih poslodavaca da budu konkurentni, preduzetnički nastrojeni i fleksibilni nije uspela da pruži ispunjenu karijeru, novac i zdrav balans između posla i života. Umesto toga, nove generacije se suočavaju sa smanjenim beneficijama, nižim platama i nedostatkom sigurnosti.

Umesto da skakuću sa posla na posao u potrazi za nekim mitskim mestom iz snova, mladi sada biraju stabilnost umesto haosa, zajednicu, mesto gde će moći da „puste korenje“.

Drugi razlog je taj što mlađi radnici, posebno oni koji su studirali fakultete u protekloj deceniji, imaju posebno korisne veštine za starije generacije, što nije odmah vidljivo u kratkom roku. Poslovni svet preplavljen je dezinformacijama, medijskim narativima koji u trenu mogu da promene suštinu. Oni koji su odrasli u smogu ovog onlajn medijskog carstva imaju urođenu sposobnost da ga dekodiraju. Ali retko su takve veštine odmah očigledne: One počinju da se cene posle nekog vremena provedenog kod istog poslodavca.

Mladi traže svrhu i život van posla

Treći razlog je nešto složeniji i odražava dublju kulturnu transformaciju katalizovanu pogubnošću savremenog sveta rada. Traganje za najvišom platom na račun blagostanja više nije podrazumevano. Današnjim zaposlenima je mnogo više stalo do ravnoteže između posla i privatnog života, mentalnog zdravlja i smislenih odnosa, u kancelariji i van nje. Manje su zainteresovani za penjanje na korporativnoj lestvici, a više zainteresovani za stvaranje radnih mesta koja su u skladu sa njihovim vrednostima. Ne traže fensi stolice ili čaure za spavanje. Oni zahtevaju poštovanje, svrhu i slobodu da žive životom koji se ne vrti oko posla.

Ovo je, naravno, direktan izazov kapitalističkom statusu kvo, koji zahteva kulturu sagorevanja i raspoloživosti.

Šta sve to govori? S jedne strane, obećavajuća je promena odnosa prema dugoročnom zapošljavanju. Ali to takođe postavlja šire pitanje: zašto imamo sistem zapošljavanja u kojem lojalnost, stabilnost i svrha deluju tako radikalno?

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde