Na prvi pogled, globalna ekonomija deluje kao da je u stalnoj krizi. Finansijske nestabilnosti, trgovinski ratovi, inflacija i urušavanje pojedinih industrija svakodnevno pune naslovne strane. Ipak, ekonomista Ešvar Prasad sa Univerziteta Kornel upozorava da problem nije samo u trenutnim krizama, već u dubljoj, sistemskoj dinamici koju opisuje kao začarani krug ekonomskog i političkog pogoršanja.
U svojoj novoj knjizi The Doom Loop: Why the World Economic Order is Spiraling into Disorder, Prasad tvrdi da su sile koje su nekada obećavale stabilnost i prosperitet – globalizacija, međunarodne institucije i tehnološki napredak – počele da proizvode suprotan efekat.
Globalizacija i rast bez ravnoteže
Globalizacija je donela jeftiniju robu i smanjenje siromaštva u mnogim zemljama u razvoju. Međutim, koristi nisu bile ravnomerno raspodeljene.
Prema Prasadu, upravo ta nejednakost stvorila je društveno nezadovoljstvo i osećaj da elite prisvajaju dobit, dok veliki deo stanovništva ostaje po strani.
Takvo raspoloženje otvorilo je prostor za politiku ogorčenja i populizam u kojem političari krivicu prebacuju na „druge“ – elite, imigrante ili strane države. Iako takva retorika retko poboljšava ekonomski položaj građana, ona produbljuje podele i destabilizuje političke sisteme.
Slabe institucije i fragmentisan svet
Međunarodne institucije poput Ujedinjenih nacija, Svetske banke i MMF-a decenijama su bile stub globalne saradnje. Danas, međutim, poverenje u njih slabi.
Sjedinjene Države sve češće dovode u pitanje njihovu korisnost, dok zemlje u usponu poput Kine i Indije smatraju da institucije favorizuju bogate države. Kao odgovor, stvaraju se paralelne finansijske i političke strukture, što vodi ka fragmentaciji umesto saradnje.
Prasad upozorava da takva nestabilnost povećava verovatnoću konflikata i to ne samo unutar država, već i između njih.
Tehnologije produbljuje podele
Iako sebe smatra tehnološkim optimistom, Prasad ističe i tamnu stranu savremenih inovacija.
Veštačka inteligencija i digitalne valute mogu da unaprede produktivnost i povežu svet, ali istovremeno:
- koncentraciju bogatstva čine još izraženijom
- ugrožavaju stabilnost manjih nacionalnih valuta
- produbljuju društvene i ekonomske tenzije
Drugim rečima, tehnologija može ubrzati isti onaj negativni ciklus koji pokušava da reši.
Postoji li izlaz iz začaranog kruga?
Uprkos sumornoj dijagnozi, Prasad ne odustaje od nade. Izlaz vidi u tri ključna koraka:
- Šire razumevanje zajedničkog interesa. Građani moraju razmišljati ne samo kao pripadnici nacije, već i globalne zajednice.
- Odgovorno liderstvo koje prevazilazi kratkoročne političke interese.
- Obnova i jačanje institucija koje mogu ponovo uspostaviti poverenje i saradnju.
Ipak, sam priznaje da je to težak i dugotrajan proces.
Poruka Prasadove analize nije samo pesimistična prognoza, već upozorenje: svet se ne nalazi u jednoj krizi, već u međusobno povezanom sistemu ekonomskih, političkih i tehnoloških napetosti.
Hoće li se taj krug prekinuti ili produbiti, zavisiće od sposobnosti društava da ponovo izgrade poverenje, ravnotežu i zajedničku viziju budućnosti.
