Japanska valuta, nekada simbol finansijske stabilnosti i ekonomske moći zemlje izlazećeg sunca, ovih dana beleži istorijski pad. Kurs jena prema američkom dolaru krajem juna dostigao je nivo od 162,41 jena za dolar, što je najslabija vrednost japanske valute još od 1986. godine. Time je jen dostigao najniži nivo u poslednje četiri decenije, uprkos višestrukim intervencijama japanske vlade i povećanju kamatnih stopa od strane Banke Japana.
Ovaj dramatičan pad otvorio je pitanje da li se Japan nalazi pred novom ekonomskom krizom ili je reč o posledici dubokih promena u globalnom monetarnom sistemu, u kojem američka ekonomija ponovo pokazuje veću otpornost od većine razvijenih zemalja.
Zašto jen pada?
Glavni razlog slabljenja japanske valute leži u ogromnoj razlici između monetarne politike Japana i Sjedinjenih Američkih Država. Dok se američke Federalne rezerve pripremaju za moguće novo povećanje kamatnih stopa do kraja godine, Banka Japana i dalje vodi jednu od najblažih monetarnih politika među razvijenim ekonomijama.
Iako je centralna banka Japana tokom juna podigla referentnu kamatnu stopu na jedan odsto, što predstavlja najviši nivo od sredine devedesetih godina, tržišta smatraju da to nije dovoljno da zaustavi odlazak kapitala ka američkim finansijskim instrumentima koji nude znatno veće prinose.
Takva razlika u kamatnim stopama podstiče takozvani „carry trade“ – strategiju u kojoj investitori pozajmljuju novac u jenima po niskoj kamati i ulažu ga u američke obveznice i druge finansijske instrumente sa višim prinosima. Upravo ova praksa poslednjih meseci dodatno pritiska japansku valutu.
Intervencije koje nisu uspele
Japanska vlada je tokom proleća pokušala da zaustavi pad nacionalne valute najvećom intervencijom na deviznom tržištu u modernoj istoriji zemlje. Ministarstvo finansija Japana potrošilo je čak 11,7 biliona jena, odnosno više od 73 milijarde dolara, kako bi podržalo kurs domaće valute. Međutim, efekat je bio kratkotrajan.
Ukupne japanske devizne rezerve zbog toga su u maju smanjene za oko 77 milijardi dolara, što predstavlja jedan od najvećih mesečnih padova rezervi u poslednjih nekoliko decenija. Ipak, tržišta su brzo procenila da Tokio samostalno ne može dugoročno da zaustavi trend jačanja američkog dolara.
Zbog toga investitori sada pažljivo prate svaki signal iz japanskog Ministarstva finansija. Međutim, zvaničnici u Tokiju za sada ponavljaju da su spremni da „reaguju u svakom trenutku“, ali bez konkretnijih najava novih intervencija.
Kako slab jen utiče na japansku ekonomiju?
Paradoksalno, slabiji jen ima i pozitivne i negativne posledice po japansku ekonomiju.
Velike izvozne kompanije, poput proizvođača automobila i elektronike, ostvaruju veću dobit kada se prihodi iz inostranstva konvertuju u domaću valutu. Upravo zbog toga japanski berzanski indeks Nikkei beleži rekordne vrednosti, a tokom drugog kvartala ove godine porastao je za više od 38 procenata.
Sa druge strane, Japan gotovo 90 procenata energetskih potreba podmiruje iz uvoza. Slabija valuta automatski povećava troškove kupovine nafte, gasa i drugih sirovina, što podstiče inflaciju i smanjuje kupovnu moć stanovništva.
Posledice već osećaju domaćinstva, koja se suočavaju sa rastom cena hrane, energenata i osnovnih životnih namirnica. Upravo zbog toga slabljenje jena postaje ne samo ekonomsko, već i političko pitanje za japansku vladu.
Da li može da usledi nova intervencija?
Finansijska tržišta smatraju da bi prag od 165 jena za dolar mogao da predstavlja novu tačku za intervenciju japanskih vlasti. Pojedini bivši zvaničnici Banke Japana upozoravaju da bi eventualno novo povećanje kamata u SAD moglo da pogura kurs upravo do tog nivoa.
Međutim, iskustvo prethodnih intervencija pokazuje da je veoma teško dugoročno braniti nacionalnu valutu ukoliko se fundamentalni ekonomski uslovi ne promene. Analitičari smatraju da bi za stabilizaciju jena bilo potrebno ili agresivnije podizanje kamata u Japanu ili koordinisana međunarodna akcija sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Da li je ovo početak većeg problema?
Pad jena na najniži nivo od 1986. godine ne predstavlja samo problem Japana. Reč je o jednom od najvažnijih signala da se globalni finansijski sistem ponovo suočava sa velikim monetarnim neravnotežama.
- Kako je nastao srpski dinar: Priča o valuti koja je vekovima bila simbol državnosti i bogatstva Srbije
- Dokolica je dobra za zdravlje
- Mladi u ekonomiji asimetrije: Zašto rad više nije dovoljan za finansijsku sigurnost
- AikBank osvojila EBRD priznanje za najaktivniju partnersku banku u Srbiji
- Kako je japanski jen pao na najniži nivo u poslednjih 40 godina: Da li je pred Japanom nova finansijska kriza?
Dok američka ekonomija pokazuje neočekivanu otpornost, a investitori očekuju više kamatne stope u SAD, zemlje koje godinama zavise od ultralabave monetarne politike suočavaju se sa rastućim pritiscima. Japan, koji je decenijama bio simbol stabilnosti, danas se nalazi u situaciji da troši desetine milijardi dolara kako bi usporio pad sopstvene valute – bez garancije da će u tome uspeti.
Ukoliko se sadašnji trend nastavi, naredni meseci mogli bi da odrede ne samo budućnost japanskog jena, već i smer kretanja globalnih finansijskih tržišta.
