Guverneri i viceguverneri centralnih banaka regiona, koji su se okupili na drugom Bankarskom samitu pod pokroviteljstvom Udruženja banaka Srbije u Beogradu, složni su u mišljenju – na niske kamatne stope možemo da zaboravimo. Kako se moglo čuti, sve centralne banke u regionu uglavnom muče isti problemi. Za Hrvatsku je najznačajniji monetarni događaj u proteklom periodu bio ulazak u evrozonu, za Crnu Goru najvažnije članstvo u SEPA, jedinstvenu zonu plaćanja u evrima, Makedoniju brine rast, a Bosnu i Hercegovinu brzina modernizacije platnog sistema. Srbija takođe ima izazove, ali se oni rešavaju.
Marina Papadakis, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, otvarajući Drugi bankarski samit ukazala je da postoji potreba struke i javnosti za ovom vrstom događaja.
„Održali smo reč i evo nas danas na našem značajnom skupu. Pred nama kao regionom predstoji niz događaja, među kojima je jedan od najvažnijih SEPA ulazak u jedinstvenu zonu plaćanja u evrima. Bankarski sektor je dokazao da je najspremniji i najsposobniji za nove trendove i inovacije. Digitalizacija je i društvena odgovornost banaka i finansijskog sektora. Očekuje nas proces implementacije otvorenog bankarstva, podizanje stepena sajber bezbednosti, poslovanje u klaudu, dalji razvoj finansijske edukacije. Sve su to teme koje su aktuelne i o kojima se razgovara“, istakla je Marina Papadakis, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.
Obraćajući se zvanicama Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije, poželela je da ovaj skup koji je susret i razgovor prijatelja, postane tradicionalan.
„Da bude ne samo obaveza da se sretnemo, već da se zaista jedni drugima obradujemo i da iz ovih naših susreta proistekne još veća bliskost, koja podrazumeva da otvoreno razgovaramo o problemima, da ih zajednički rešavamo, jer kao što je jedan od članova upravnog odbora u pripremi ovog samita skromno rekao: „Da, mi smo kao bankarski sektor u Srbiji najuređeniji sistem”. Neki novinari provokativno kažu: „A kako to vi bankarski sektor štitite na takav način da ste blagonakloni prema njima?”. Moj odgovor je bio da su od 2012. do nedavno preko 120 miliona evra vratili klijentima direktno za nasleđena pravila različitih kurseva po kojima su odobravali kredite i vraćali, jednostranih naplata određenih troškova… Pa vi vidite koliko je guverner Narodne banke Srbije blagonaklon prema bankama i koliko to njih košta“, rekla je Tabaković.
Kao priliku i izazov guverner NBS je izdvojila posebno ubrzan razvoj veštačke inteligencije, jer generativna veštačka inteligencija najveće transformativne promene donosi baš u bankarskoj industriji.
„Prema analizi Međunarodnog monetarnog fonda, veštačka inteligencija ima potencijal da doprinese rastu svetske privrede sa 0,8 procentnih poena, ali samo ako se koristi na pravi način. Od nas zavisi! Naša je obaveza da zajedno pokušamo da sagledamo kakva će biti tržišta rada u budućnosti i da pomognemo da transformacija protekne na način da zatvaranje nekih radnih mesta otvara vrata za druga, kvalitetnija“, ukazala je Jorgovanka Tabaković.
Na panelu guvernera regiona o monetarnoj politici i finansijskoj stabilnosti regiona učestvovali su Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije, Boris Vujčić, guverner Centralne banke Hrvatske, Anita Angelovska-Bežoska, guverner Centralne banke Severne Makedonije, Nikola Fabris, viceguverner Centralne banke Crne Gore, i Marko Vidaković, viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Nezaobilazna tema je bila i inflacija i monetarna politika. Održiva monetarna politika je temelj za dugoročnu finansijsku stabilnost regiona, naročito u vremenima globalne neizvesnosti. Sinhronizacija napora centralnih banaka važna je za prevazilaženje zajedinčkih izazova, kao i jačanje otpornosti regionalnih ekonomija, rečeno je na panelu. Za Hrvatsku važan momenat je ulazak u evrozonu koji je značio prekretnicu na mnogo bolja i boljitak.
„Očekivali smo i to se i ostvarilo. Ono što je najvažnije za nas a to je da ulaskom u evrozonu je ukinut valutni rizik. Pre ulaska u evro zonu 2022. godine imali u stranim valutama svih sektora dug stanovništva, preduzeća i države prema inostranstvu 117% BDP-a, a to je zapravo bila ukupna valutna izloženost ekonomije. U januaru 2023. ulaskom u evro zonu je iznosila 0,7% BDP-a. Čim je eliminisan valutni rizik, kreditni rejting države je uvećan i to je najveća korist koju smo imali od ulaska u evrozonu. Nakon toga došlo je do povećanja stranih investicija“, ukazao je Vujčić i dodao i da su svim privrednicima koji rade sa inostranstvom ulaskom u evrozonu značajno su smanjeni transakcioni troškovi.
Guverner NBS Jorgovanka Tabaković istakla je da su geopolitičke okolnosti složene, ali da Srbiju karakteriše oprezan pristup kako u podizanju kamatnih stopa, tako i u relaksaciji monetarnih uslova.
“Nećemo žuriti sa snižavanjem kamata zato što moramo da vodimo računa da svako ko ima novac u svom portfelju, kućnom budžetu ili korporaciji, mora da zna da će taj novac vredeti”, istakla je Tabaković i navela da mora da se vodi računa o međuzavisnosti svetskih ekonomija.
“Moramo zaista da zaboravimo niske kamate i da se vratimo normalnosti visine kamatnih stopa. U oktobru nijedna zemlja u svetu nije snizila referentnu kamatu”, rekla je.
Makar na još deset godina, da se na niske kamatne stope može zaboravi složio se i Nikola Fabris, viceguverner Centralne banke Crne Gore.
“Ako pođemo od tekućeg nivoa inflacije, ako imamo u vidu rizike za budući rast cena i globalne neizvesnosti koje su prisutne, kao i inflaciona očekivanja, izvesno je da se u bliskoj budućnosti, pa čak i u narednoj deceniji nećemo ni približiti nivoima kamatnih stopa koje smo imali pre četiri-pet godina”, ukazao je Fabris.
Ipak, on smatra da se na dugi rok može očekivati neočekivano.
“Očekujte neočekivano i spremite se za to. Pre jedne decenije bismo smatrali potpuno nezamislivim postojanje negativnih kamatnih stopa, ali eto i to se desilo. Znači, sa aspekta dugog roka ništa ne možemo govoriti sa izvesnošću, ali sasvim sigurno da se u narednoj deceniji nećemo vratiti na taj nivo”, naglasio je Nikola Fabris.
Govoreći o članstvu u SEPA sistemu, odnosno području jedinstvenog plaćanja u evrima, on je istakao da je Crna Gora jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je primljena u SEPA i da je to članstvo velika stvar za čitav region.
„Članstvo u SEPA će doneti brojne benefite i građanima i privredi, kao što su niži troškovi obrade i jednostavnije obavljanje međunarodnih transakcija. Podsticaj je i za strane investitore, a SEPA podstiče i razvoj međunarodne trgovine i doprineće većoj integraciji Crne Gore u međunarodnu ekonomiju“, rekao je Fabris.
Guverner Centralne banke Severne Makedonije Anita Angelovska-Bežoska istakla je da je ključno pitanje gde će biti neutralna kamatna stopa koja niti stimuliše privredu, niti usporava privredna kretanja. Prema njenim rečima, svi ekonomisti znaju koliko je teško proceniti kako će se kretati neutralna kamata.
Ipak, jedan od ključnih faktora su i sveukupne uštede koje će oblikovati dostupna finansijska sredstva na globalnom nivou.
Kada je reč o kamatnim stopama, viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Marko Vidaković ocenjuje da je u današnjem svetu sve moguće i da nije pitanje da li će već – kada doći do snižavanja i šta može da se uradi da bi do toga došlo. Što se tiče Centralne banke BiH, on je istakao da je reč o maloj zemlji otvorene ekonomije i da deli sudbinu svoji regionalnih partnera.
Crna Gora je 21. novembra zvanično postala deo SEPA sistema, jedinstvene zone plaćanja u evrima. Time je postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je primljena u SEPA geografsko područje koje obuhvata 36 država, od čega 27 zemalja članica Evropske unije.
Viceguverner Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris rekao je na Bankarskom samitu da je ovo velika stvar i za Crnu Goru i za region i da očekuje da će ostale zemlje vrlo brzo pristupiti SEPA sistemu.
“SEPA će sasvim sigurno doneti brojne benefite i građanima i privredi, kao što su niži troškovi međunarodnih transakcija i njihovo brže i jednostavnije obavljanje”, istakao je Fabris i dodao da će ulazak u jedinstvenu zonu plaćanja privući i strane investitore.
Prema njegovim rečima, SEPA podstiče i razvoj međunarodne trgovine i doprineće većoj integraciji Crne Gore u međunarodnu ekonomiju.
“Još jedan od benefita koji očekujemo je povećanje učešća digitalnih plaćanja, što će svakako voditi smanjenju sive ekonomije. Međutim, ono što je svakako najveći benefit od SEPA sistema je da se Crna Gora još jednim korakom približila Evropskoj uniji i na taj način deluje realniji strateški plan da se sva pregovaračka poglavlja zatvore do kraja 2026, a da onda do kraja 2028. godine postanemo članica EU”, naglasio je Nikola Fabris.
Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije, ukazala je da očekuje da će sistem plaćanja SEPA u Crnoj Gori profunkcionisati u oktobru 2025. godine. Razlog je taj što Crna Gora nema infrastrukturnu podlogu koja je već poznata svim bankama u Srbiji, poput IPS-a koji funkcioniše već šest godina i preko kog se i Narodna banka Srbije povezuje na TIPS (Target Instant Payment Settlement) Evropske centralne banke. To je drugi korak koji je mnogo zahtevniji.
„To zapravo pokazuje da je naša zemlja već završila i drugi korak, mnogo zahtevniji u smislu infrastrukture i ulaganja“
Ipak, prema njenim rečima, Srbija bi u decembru trebalo da dobije formalnu potvrdu za predaplikaciju za pristup SEPA sistemu.
“Čestitam Crnoj Gori što su to dobili i brzo uradili formalni deo procedure, ali Srbija je jedina zemlja u regionu koja ima sopstvenu infrastrukturu urađenu zajedno sa bankama. Ostale zemlje regiona, osim Severne Makedonije, ići će preko posrednika – italijanske centrale banke, preko koje će raditi taj sistem, što onemogućava sopstveni razvoj, zaštitu podataka i ostale elemente koje podrazumeva razvoj jednog takvog sistema”, navela je Tabaković.
Kako je istakla, u Srbiji se danas plaća IPS-om u roku od 1,2 sekunde, a to će biti omogućeno i kroz TIPS, odnosno SEPA sistem. Zato je, prema njenom mišljenju, vrlo upitno da li će plaćanje preko ovog sistema biti jeftinije za one koji to rade preko posrednika.
Viceguverner Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris rekao je da će SEPA transakcije za banke koje imaju matične filijale u zemljama EU ići relativno brzo, zbog toga što će one ići preko svojih matičnih banaka. Za one druge banke ići će znatno sporije.
„Zbog toga planiramo da napravimo automatski klirinški sistem u Crnoj Gori, preko kog bi išle transakcije, a to će sigurno biti u roku ne manjem od godinu i po dana”, naglasio je Nikola Fabris.
Da nije bilo kriza a najviše je uticaja na ekonomiju Severne Makedonije imala je energetska kriza, BDP pi bio za osam odsto veći, ukazala je Anita Angelovska-Bežoska, guverner Centralne banke Severne Makedonije.
„Potencijal za rast je opao, kao i produktivnost, manji je tehnološki razvoj. Imamo smanjenje radne snage, migraciju stanovništva a što je i OECD potvrdio, svaki peti stanovnik se preselio u Evropu. Iako beležimo rast, ukoliko nastavimo i sa istorijskom stopom rasta biće nam potrebno 40 godina da dođemo do nivoa prihoda u EU, zato je potrebno još više strukturnih reformi“, istakla je Angelovska Bežoska.
Marko Vidaković, viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, govorio je o perspektivama valutnog odbora u BiH gde je na snazi zakon koji je donet pre skoro trideset godina.
„Očekujemo da će ova godine biti sa najuspešnijim finansijski rezultatom, jer osnovni zadatak centralne banke je sigurno investiranje ali i profitabilno“, ukazao je Vidaković.
Centralna banka Bosne i Hercegovine je strateški opredeljenja za ulazak u SEPA integracije, oformljen je kordinacioni tim, trenutno se radi na promeni određene entitetske regulative, kako bi se pripremili za ulazak u SEPA sistem.
„SEPA jeste važna, ali od ukupnog broja transakcija ona učestvuje 5% su inostrane a 95% domaće, zato je za nas u ovom trenutku važan razvoj instant plaćanja. Zato smo 2024. doneli strateški plan za naredne tri godine kako da unapredimo platni sistem i kako da ga modernizujemo i SEPA i IPS jednako, a sve to će doprineti nižim troškovima. Sigurno će to biti dodatni znak investitorima, jer trenutno plaćaju šest puta veće naknade nego što su preko SEPA“, naglasio je Vidaković.
Na kraju panela, donet je i zaključak kada je reč o trendovima koji će oblikovati monetarne politike u narednom periodu:
„Opreznost nam je potrebna. Karakteristika ovog perioda je da su očekivanja od centralnih banaka nikad veća a uslovi nikad teži i neizvesniji. Kretanje globalne inflacije, u EU, regionu i kod nas biće opredeljujući faktor za dalje odluke oko monetarne politike“, zaključila je Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije.
Izazovi za bankarski sektor EU
Sebastijan de Brouver, izvršni direktor Evropske bankarske federacije održao je prezentaciju na temu „Evropska bankarska federacija: Trendovi i izazovi bankarskog sektora EU“. On je ukazao da se Evropa suočava sa povećanim političkim rizicima, koji mogu da umanje investicije, utiču na izvore energije i bitni su za bankarski sektor.
„Sajber bezbednost je veliki izazov, suočavamo se sa promenama u tehnologijama, povećana je konkurentnost finteka i nebankarskih institucija, a tu su i klimatske promene. Svi ovi faktori dosta povećavaju rizik i doprinose nestabilnosti“, istakao je de Brouver.
On je ukazao da rast u većini evropskih zemalja stagnira, i da će i iduće godine biti zabeležen mali rast. Kako je rekao ušli smo u novu realnost gde postojanje jakog evropskog tržišta jedini način da se drži korak Evrope i Kine.
„Banke u Evropi su povećale svoju likvidnost. NPL je na istorijski niskom nivou. Evropski bankarski sektor jak da podnese potencijalne gubitke u vezi sa kapitalizovanošću. Banke imaju veliku ulogu u finansiranju, međutim potrebno je razvijati kapitalno tržište. Klimatske promene su veliki izazov koji zahteva milijarde evra investicija, cilj je da se EU učini klimatskim neutralnom 2050. godine“, ukazao je Sebastijan de Brouver, izvršni direktor Evropske bankarske federacije
Finansiranje infrastrukture
Na drugom panelu „Infrastrukturni projekti i uloga finansijskog sektor u njima“, moderator je bio Aleksanar Ljubić, izvršni direktor Saveta stranih investitora, ukazao je da su kapitalne investicije veoma važne naročito u infrastrukturu, koja je bitna za ravnomerni razvoj zemlje.
Nikola Vuletić, predsednik Upravnog odbora Udruženja banaka Srbije i predsednik Izvršnog odbora UniCredit banke istakao je da je ulaganje u infrastrukturu neophodno je za dalji rast i razvoj, kao i za privlačenje domaćih i stranih investicija.
„Putna, železnička, energetska infrastruktura potrebni su kao podrška ekonomskom rastu, ali i da omoguće ravnomerniji ekonomski razvoj“, istakao je Vuletić, podsetivši da je UniCreidt banka investirala više od 400 miliona evra direktno u infrastrukturne projekte i da imaju apetit da povećaju taj udeo, kao i ostale banke.
Da su javne investicije sinonim za infrastrukturu rekao je Predrag Milenović, član Izvršnog odbora i direktor Divizije za poslovanje sa privrednom Banca Intesa, koji je naglasio da su banke spremne za finansiranje.
„Dobro je što poslednje dve godine budžetska izdvajanja za javne investicije rastu i vodeća smo zemlja u regionu i šire po tome. Evropa kao naše glavno tržište nije u najboljem stanju, stope rasta su kritične, a ovo jeste modus kako naša ekonomija može da preživi, da se vrati na rast, upravo investicijama u infrastrukturu“, naglasio je Milenović.
