Jedna od velikih tema, pa i briga koje more ’prosečan svet’, je generativna veštačka inteligencija (AI). Na sve strane naviru pretpostavke i sumnje i stručnih i nestručnih da će AI ljudima uzeti poslove. Jedno od objašnjenja je da kompanijama treba kadar koji će stvarati kreativan sadržaj i to brzo. Bez obzira da li je u pitanju tekst, video materijal ili fotografije, potreba kompanija je ista – brzo, dobro i inovativno.
Tako se aktiviraju alati AI umesto da se angažuju osobe, živi ljudi.
Međutim, istraživanje novijeg datuma donosi novu perspektivu i baca novo svetlo na uticaj AI na kreativnost. Jedan od ključnih zaključaka je sledeći:
AI zaista pojedince može da podstakne na kreativno stvaranje, da pokrene inspiraciju. Ali, problem nastaje kada se kreativnost posmatra šire, kada se saberu ’kreativni rezultati’ na mnogo širem planu. Grupno i u proseku, ljudi nazaduju kada koriste AI alate. Ljudi su u tom slučaju zajedno lošiji.
Lakše je uz AI, ali…
Ovo novo istraživanje britanskih naučnika uključilo je stotine ljudi koji su pisali kratke priče.
Jedni su pisali sami. Drugi uz malu pomoć u potrazi za idejama koje je ponudio ChatGPT. Treći su pisali uz punu pomoć AI alata. Kada je rad bio završen, pisci su ocenili svoj rad, a ocenili su ga i nezavisni procenjivači koji nisu znali da li je za pisanje priča korišćena veštačka inteligencija. Iako su cilj i metod eksperimenta bili suženi, ograničeni na proces pisanja kratkih priča, iz ovakvog istraživanja je moguće izvesti zaključke koji nude realnu sliku, kako navode TechCrunch i autori analitičari sličnih sajtova.
Doneseni zaključci mogu imati šire posledice. Otkriće da AI inhibira ukupnu kreativnost kada se uzme u obzir celokupna slika može uticati na to kako se AI koristi u kreativnim profesijama. Razlog su osnovni algoritamski principi generativnih AI modela koji su isti kada se koriste za pisanje teksta ili kreiranje drugih kreativnih sadržaja.
Ko ima koristi od AI alata?
Doneti zaključci su vrlo jasni:
Pojedincima koji po prirodi nisu krativni ili inovativni u kreiranju sadržaja, AI je doneo najveću dobrobit kada je korišćen za pomoć u generisanju ideja za priče. Jedna ideja za priču koju su dobili od AI poboljšala je sve kreativne ’snage’ dok su dobijenih pet ideja za priče od ChatGPT-ja (treća kategorija ispitanika koji su koristili punu pomoć AI) još više i bitno poboljšala kreativnosti. Ovo se odnosi na ispitanike koji spadaju u grupu manje keativnih ljudi i koji su na početku eksperimenta procenjeni kao ’nisko kreativni’.
Ali, sledeći zaključak je posebno zanimljiv i značajan:
Kreativci ili pojedinci koji su na početku eksperimenta već postigli visoke rezultate u stvaranju kreativnih sadržaja, imali su malo ili nimalo koristi od AI alata. Čak je zabeležen i ’blago negativan uticaj’.
Kad AI alati odmažu
Ovi podaci pokazuju da ako neko nema određeni kreativni talenat, korišćenje AI može da poboljša ovu osobinu i donese bolje rezultate i konačne proizvode u poređenju sa stvaranjem bez pomoći veštačke inteligencije.
Sve ovo ima direktne posledice na kreativni segment poslovanja kompanija. Istraživači navode da ukoliko manje kompanije koriste AI alate, to im može doneti bitnu korist. U kreativnim timovima sa manje ljudi gde članovi nemaju ’široke kreativne veštine i jake pojedince’, AI alat može samo da pomogne i multiplikuje prirodne snage.
„Ali, ako vaš tim već ima sjajnog pisca (umetnika, stvaraoca) i vaša kompanija i menadžeri insistiraju da prihvatite AI veštine, korišćenje AI za kreativne ideje može imati nulti uticaj i može čak odvratiti tim od isporučivanja odličnih ideja i kreacija“, navode istraživači.
Sa AI alatima ukupna kreativnost opada
Na kraju, eksperiment je pokazao da kada je AI korišćen za generisanje ideja za kratke priče, napisane priče su bile slične jedna drugoj iako su ih pisali različiti pisci.
Istraživači u izveštaju iznose da je ova „spirala naniže“ nešto poput dileme sa kojom se suočava svako ko koristi AI – ako otkrijete da vas korišćenje AI alata čini kreativnijim, onda ćete ih koristiti još više baš kao i drugi ljudi slični vama.
Ali, tada se svi moraju spremiti na opasnu zamku – u proseku, ukupna kreativnost opada. To je nešto poput fenomena Canva na koji upozoravaju iskusniji i stariji kreativci. Canva je odličan alat za kreiranje zanimljivih, lepo dizajniranih grafičkih dizajna i vizuala. Ali, ako svi koriste Canva aplikaciju za svoje logotipe ili marketinška rešenja, materijali počinju da liče jedni na druge, kreativni identiteti firmi sliče jedan drugom. Sasvim je jasno da individualnost i jedinstvenost polako nestaju.
Ovo novo istraživanje upozorava da će ukupna kreativnost opasti i da će kompanije biti zaglavljene u proseku. Može da se poveže sa obećanjem Pitera Tila (suosnivač PayPal-a i prvi koji je investirao u Facebook). Pre desetak dana za Business Insider govorio je o budućnosti upotrebe AI alata. Rekao je da je cela fama oko štete koju AI alati donose kreativnim poslovima pogrešna.
„Biće potpuno suprotno. Možda će AI alati uskoro biti mnogo gori za ljude od matematike nego za ljude od reči“, rekao je Til.
Vredi da i ovakvu procenu uzmete u obzir ako uvodite AI alate u svoju kompaniju i ako očekujete da će korišćenje veštačke inteligencije povećati kreativnost svih i to odjednom i to za više od 100 odsto.
