Avgust je tradicionalno mesec u kojem finansijska tržišta malo uspore. Septembar 2026. mogao bi vrlo brzo da prekine taj mir. Investitore čeka neobična koncentracija događaja. Rat sa Iranom i cena nafte. Odluke centralnih banaka. Sve skuplje zaduživanje država. Francuski budžet. Nova britanska vlada. Američki izbori.
A iznad svega toga nalazi se pitanje koje već mesecima lebdi nad berzama.
Koliko još može da traje AI euforija? Rojters u svojoj analizi ključnih septembarskih rizika upozorava da se trgovci sa letnjih odmora vraćaju na tržište na kojem su problemi sa državnim dugom i inflacijom postali mnogo ozbiljniji.
To je važna promena. Investitori više ne pokušavaju samo da pogode koja će akcija sledeća skočiti.
Ponovo moraju da razmišljaju o nečemu mnogo starijem: ceni novca.
Iran, Hormuški moreuz i cena energije
Prvi veliki rizik nalazi se na Bliskom istoku. Rat sa Iranom već je snažno uticao na finansijska tržišta. Posebno na naftu, gas i obveznice.
U centru problema je Hormuški moreuz. Pre rata je kroz ovaj strateški prolaz išla približno petina globalnih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa.
Zato svaka informacija o njegovom otvaranju ili blokadi može da pomeri cenu energije. Iran i Oman pokušavaju da pronađu dogovor koji bi omogućio bezbedniju plovidbu. Konačan sporazum, međutim, još nije postignut.
Problem nije samo nafta. Skuplja energija podiže troškove kompanijama. Povećava inflaciju. Centralnim bankama otežava spuštanje kamata. A kada tržište proceni da će inflacija ostati visoka, investitori obično traže veći prinos na državne obveznice.
Drugim rečima, geopolitički problem brzo postaje finansijski.
Fed mora da odgovori na pitanje koje tržište već postavlja
Drugi veliki događaj dolazi iz Vašingtona. Američke Federalne rezerve sastaju se 16. septembra.
Tržište trenutno vidi približno 40 odsto šanse za povećanje kamatnih stopa, navodi Reuters.
Ali sama odluka možda neće biti najvažnija. Mnogo će se pažljivije slušati predsednik Fed-a Kevin Warsh.
Investitori pokušavaju da procene koliko je američka centralna banka spremna da reaguje na inflaciju i rast prinosa na obveznice.
Inflacija u SAD je iznad cilja Fed-a od dva odsto već više od pet godina. Istovremeno, svet više nema obilje jeftinog kapitala koje je obeležilo prethodne decenije.
Države se više zadužuju. Stanovništvo stari. Globalna trgovina je fragmentiranija. AI kompanije traže stotine milijardi dolara za infrastrukturu.
Svi žele kapital. Kapitala nema beskonačno. I zato njegova cena raste.
Japan bi mogao da napravi dodatni problem
Samo dva dana nakon sastanka Fed-a, 18. septembra, odluku donosi Banka Japana.
Tržište očekuje povećanje kamata. To je posebno važno zato što Japan decenijama predstavlja jednu od ključnih tačaka globalnog sistema jeftinog novca.
Situacija se sada menja. Prinos na desetogodišnje japanske državne obveznice približava se nivou od tri odsto. To su vrednosti koje Japan nije video još od sredine devedesetih.
Ako japanske investicije kod kuće postanu atraktivnije, deo kapitala može da se vrati iz inostranstva.
To može imati posledice mnogo dalje od Tokija. Posebno na tržištima obveznica.
AI dobija test od 100 milijardi dolara
Jedan od najzanimljivijih događaja septembra mogao bi doći iz tehnološkog sektora. Anthropic se priprema za potencijalni izlazak na berzu.
Prema navodima koje prenosi Reuters, kompanija bi mogla da pokuša da prikupi čak 100 milijardi dolara.
Njena vrednost je u maju procenjena na 965 milijardi dolara. Procena od oko bilion dolara na berzi svrstala bi Anthropic među najveće javne kompanije na svetu.
Ali upravo tu nastaje problem. Investitori već ulažu ogromne količine kapitala u AI.
Tehnološke kompanije izdaju obveznice kako bi finansirale data centre, čipove i energetsku infrastrukturu. Potrebe za kapitalom postaju toliko velike da počinju da utiču i na šire tržište kamata.
Zato eventualni Anthropic IPO neće biti samo priča o jednoj kompaniji. Biće to referendum o AI euforiji.
Ako investitori prihvate ogromnu valuaciju, tržište će dobiti još jednu potvrdu da apetit za AI nije nestao.
Ako interesovanje oslabi, posledice mogu biti mnogo šire. Nvidia, Microsoft i čitav niz kompanija čije vrednosti zavise od nastavka AI investicionog ciklusa mogli bi osetiti promenu raspoloženja.
AI tržište danas je toliko povezano da problem jedne velike kompanije teško ostaje izolovan.
Francuska ulazi u opasnu fiskalnu zonu
Evropa ima svoj septembarski problem. Francuska vlada uskoro treba da predstavi nacrt budžeta.
Zadatak neće biti jednostavan. Država pokušava da kontroliše deficit u trenutku kada se približavaju predsednički izbori 2027. godine.
Istovremeno, francuski javni dug dostigao je rekordne nivoe.
Investitori će zato pažljivo posmatrati francuske državne obveznice. Ako tržište zaključi da Pariz nema dovoljno uverljiv plan za javne finansije, prinosi bi mogli da porastu.
To automatski znači skuplje finansiranje države. A Francuska nije mala ekonomija čiji problemi mogu da ostanu lokalni.
Ona je jedna od ključnih članica evrozone. Zato svako ozbiljnije nepoverenje prema francuskom dugu otvara i šire pitanje stabilnosti evropskog tržišta obveznica.
Britanija još pamti Liz Truss
Velika Britanija ima novu vladu, ali tržište ima dugo pamćenje.
Premijer Andy Burnham želi da ubrza ekonomski rast. Problem je što za velike fiskalne eksperimente nema mnogo prostora.
Britanski desetogodišnji troškovi zaduživanja i dalje su visoki, iako su se spustili sa 18-godišnjeg maksimuma dostignutog u maju.
U pozadini svega nalazi se 2022. godina. Tada je takozvani mini-budžet vlade Liz Truss izazvao dramatičnu reakciju finansijskih tržišta.
Funta je pala. Prinosi na obveznice su skočili. Banka Engleske morala je da interveniše.
Tržište je tada britanskoj politici poslalo brutalno jednostavnu poruku.
Država može da najavi šta želi. Ali neko to mora da finansira.
Burnham je obećao poštovanje britanskih fiskalnih pravila. Investitori će tokom septembra tražiti dokaze da će se toga zaista držati.
Amerika ulazi u izbornu sezonu
Postoji još jedan faktor koji može promeniti ponašanje najveće ekonomije sveta.
Američki izbori za Kongres održavaju se u novembru.
Septembar tradicionalno označava početak intenzivnije kampanje.
Ovoga puta ekonomija bi mogla biti posebno važna.
Prosečna cena benzina u SAD premašila je četiri dolara po galonu, nakon što je početkom godine bila ispod tri dolara.
To je direktna posledica energetskog šoka izazvanog ratom sa Iranom.
Visoke kamatne stope predstavljaju drugi problem.
Posebno zato što su američke hipotekarne stope povezane sa dugoročnim prinosima na državne obveznice.
Američko Ministarstvo finansija već pokušava da utiče na funkcionisanje tržišta kroz povećane otkupe državnih obveznica.
Pred izbore zato cena benzina i cena kredita prestaju da budu samo ekonomska pitanja.
Postaju politička.
Najveći problem
Investitori su navikli na rizik. Ratovi, izbori, centralne banke i političke krize nisu novost.
Problem nastaje kada se veliki broj rizika pojavi istovremeno.
Upravo to septembar čini zanimljivim. Rat sa Iranom utiče na cenu energije.
Cena energije utiče na inflaciju. Inflacija utiče na kamate.
Kamate utiču na cenu državnog duga. Državni dug ograničava prostor vladama.
Istovremeno, AI kompanije traže nezapamćene količine kapitala. Sve je povezano.
Era jeftinog novca možda je zaista završena
Iza svih septembarskih događaja nalazi se još važnija promena. Svet se možda trajno udaljava od perioda izuzetno jeftinog kapitala.
Godinama su centralne banke držale kamate blizu nule. Novca je bilo mnogo. Investitori su mogli da preuzimaju veći rizik.
Sada je slika drugačija. Vlade imaju ogromne dugove. Troškovi odbrane rastu. Energetska sigurnost zahteva nova ulaganja. Stanovništvo razvijenih država stari.
A tehnološke kompanije ulažu stotine milijardi u veštačku inteligenciju. Potražnja za kapitalom raste sa svih strana.
To znači da će investitori sve pažljivije postavljati pitanje koje je tokom ere nultih kamata gotovo bilo zaboravljeno:
Koliko treba da budem plaćen da bih nekome pozajmio novac?
Upravo odgovor na to pitanje može biti važniji od toga da li će neki berzanski indeks u septembru porasti ili pasti.
- Septembar koji bi mogao da prodrma tržišta: Šest velikih rizika pred investitorima
- OpenAI povlači svoje modele iz Cursor-a: Sukob Altmana i Maska ulazi u novu fazu
- Od Jugoslavije do OpenAI: Ko je Dali Rajić, čovek mašina za pravljenje novca?
- Huawei ulazi dublje u farmaciju: AI bi mogao da promeni način na koji nastaju novi lekovi
- Ako vam trebaju saveti: Najveći stručnjak nije najbolji savetnik
Jer ako kapital dugoročno postaje skuplji, menja se matematika gotovo svakog biznisa.
Od država i banaka do startapa i najvećih tehnoloških kompanija.
Zato septembar možda neće biti samo još jedan turbulentan mesec na berzi.
Mogao bi da pokaže kako će izgledati svet u kojem novac ponovo ima ozbiljnu cenu.
