Šta kompanije pogrešno rade sa veštačkom inteligencijom?

Ključne tačke
  • Čak 81 odsto rukovodilaca navodi da AI ubrzava posao, ali samo 25 odsto govori o dubokoj transformaciji
  • Rast prihoda zahvaljujući veštačkoj inteligenciji beleži 28 odsto kompanija
  • Najveći izazov više nije samo uvođenje AI alata, već promena organizacije rada, odgovornosti i poslovnih odluka.

Veštačka inteligencija pomaže kompanijama da brže donose odluke, obavljaju poslove i obrađuju informacije, ali njena stvarna vrednost još je daleko od onoga što se očekivalo. Prema najnovijem istraživanju konsultantske kompanije Deloitte, 81 odsto rukovodilaca potvrđuje da je AI ubrzao poslovne procese, dok samo 25 odsto navodi da je doveo do suštinskih promena u načinu poslovanja.

Istraživanje The State of AI in the Enterprise, objavljeno krajem oktobra 2026. godine, obuhvatilo je 3.500 poslovnih i tehnoloških rukovodilaca iz 25 zemalja i šest industrijskih sektora. Rezultati pokazuju da je veštačka inteligencija već postala deo svakodnevnog poslovanja, ali da kompanije još uče kako da tehnološku prednost pretvore u konkretnu ekonomsku korist.

Najvažniji zaključak istraživanja nije da AI ne ispunjava očekivanja, već da se „njegov potencijal često koristi na najjednostavniji način: da se postojeći posao obavi brže, umesto da se razmisli može li se taj posao organizovati potpuno drugačije“.

Kompanije rade brže, ali ne i pametnije

Zamislite kompaniju koja koristi veštačku inteligenciju za pisanje izveštaja, pripremu prezentacija ili odgovaranje na pitanja kupaca. Zaposleni štede vreme, zadaci se završavaju brže i produktivnost raste. Međutim, ako organizacija nastavi da funkcioniše na isti način, promenila se samo brzina rada, a ne i sam posao. Upravo tu razliku Deloitte prepoznaje kao jedan od najvećih izazova.

Iako mnoge kompanije beleže korist od upotrebe veštačke inteligencije, samo četvrtina ispitanih rukovodilaca smatra da ona duboko menja njihovo poslovanje. Drugim rečima, većina organizacija još koristi novu tehnologiju unutar starih poslovnih pravila.

Slična razlika vidi se i u finansijskim rezultatima. Prema istraživanju, 28 odsto kompanija već beleži rast prihoda zahvaljujući veštačkoj inteligenciji. To je napredak u odnosu na 20 odsto zabeleženih u prethodnom Deloitteovom istraživanju iz januara 2026. godine.

Ovaj podatak pokazuje da AI postepeno prelazi iz faze uštede vremena u fazu stvaranja nove vrednosti.

Za kompaniju to može značiti bolje razumevanje potreba kupaca, preciznije formiranje cena, uspešniju prodaju ili razvoj novih usluga. Deloitte zato preporučuje da se ulaganja u veštačku inteligenciju povežu sa konkretnim poslovnim ciljevima, a ne samo sa brojem zadataka koje tehnologija može da obavi.

Važno je i pitanje troškova. Istraživanje pokazuje da 71 odsto kompanija prati ukupne izdatke za korišćenje AI sistema, ali samo 44 odsto prati trošak pojedinačnih operacija. Kompanija tako može znati koliko mesečno plaća veštačku inteligenciju, a da ne zna koliko je košta obrada jednog zahteva ili obavljanje određenog posla.

Bez takvih podataka teško je proceniti da li tehnologija zaista donosi uštedu ili samo stvara novu kategoriju troškova.

Zaposleni koriste AI, ali…

Drugi važan nalaz odnosi se na ljude. Oko 60 odsto kompanija navodi da su u određenoj meri prilagodili radna mesta mogućnostima veštačke inteligencije, ali samo 15 odsto opisuje te promene kao opsežne ili potpune. To znači da zaposleni sve češće dobijaju nove alate, dok se odgovornosti, ovlašćenja i organizacija rada menjaju mnogo sporije.

Na primer, zaposleni može uz pomoć AI sistema da pripremi analizu za nekoliko minuta umesto za nekoliko sati. Međutim, ako je za njeno odobravanje i dalje potrebno proći kroz isti broj rukovodilaca i procedura, kompanija nije iskoristila sve prednosti brže analize. Deloitte zato ukazuje na potrebu da se, pored uvođenja tehnologije, preispitaju i pravila prema kojima se posao obavlja.

To ne znači da veštačka inteligencija treba da zameni ljudsko odlučivanje. Naprotiv, kompanije moraju jasnije da odrede kada je ljudska procena neophodna, a kada sistem može samostalno da izvrši rutinski zadatak.

Posebno je zanimljivo što 40 odsto ispitanih organizacija već dopušta AI sistemima da, barem u određenoj meri, donose odluke ili preduzimaju radnje bez prethodnog ljudskog odobrenja. Istovremeno, u 23 odsto kompanija nije jasno ko snosi odgovornost kada takav sistem izazove negativne posledice.

Ovo je jedan od najvažnijih problema koje istraživanje otvara. Kada AI samo predlaže odgovor, čovek može da ga proveri pre nego što preduzme nešto. Ali kada sistem samostalno izvršava zadatke, pogrešna odluka može imati neposredne posledice po kupce, zaposlene ili poslovanje.

Sledeći izazov nije bolja tehnologija

Veštačka inteligencija sve više izlazi iz okvira programa za pisanje, pretraživanje i analizu podataka. Deloitte posebno ukazuje na razvoj takozvane fizičke veštačke inteligencije, odnosno sistema koji povezuju AI sa robotima, mašinama i uređajima u stvarnom svetu. Takvi sistemi već se koriste u proizvodnji, skladištima, logistici i drugim delatnostima u kojima mogu da obavljaju fizičke zadatke.

Prema istraživanju, 25 odsto kompanija danas koristi fizičku veštačku inteligenciju barem u umerenoj meri, dok se očekuje da će taj udeo u naredne dve godine porasti na 48 odsto. Ipak, samo 19 odsto organizacija ocenjuje sopstveno znanje u ovoj oblasti kao visoko ili veoma visoko.

Drugim rečima, interesovanje za tehnologiju raste brže od sposobnosti kompanija da njome upravljaju.

Sličan problem postoji i sa podacima. Čak 74 odsto rukovodilaca smatra da je za njihovu AI strategiju važno gde se podaci čuvaju i obrađuju, dok je 62 odsto zabrinuto zbog oslanjanja na veštačku inteligenciju koja je u vlasništvu stranih kompanija.

Ova pitanja postaju važna zato što AI više nije samo pomoćni alat. Kada se koristi za ključne poslovne procese, od njegove pouzdanosti, dostupnosti i bezbednosti može zavisiti svakodnevno funkcionisanje organizacije. Zato se i preporuke Deloittea manje odnose na kupovinu novih tehnoloških rešenja, a više na način njihovog korišćenja.

Kompanije treba da znaju koje probleme žele da reše, koliko ih rešenje košta, kakvu korist donosi i ko je odgovoran za rezultate. Potrebno je i da razumeju koji poslovi zahtevaju ljudsku procenu, a koje tehnologija može pouzdano da preuzme.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde