Jedna je činjenica, a to je sa svako ima na raspolaganju isti broj sati u jednom danu. U ponudi je 24 sati. Na svakome je da odluči kako će provesti ponuđene sate. Neko ima više onih koji se nazivaju ’slobodni’, dok su drugi kratki kad je slobodno vreme u pitanju.
„Ipak i bez obzira na stil života, svako ima bar nekoliko sati u jednom danu koje može da potroši kako želi“ zapisao je filozof Džoni Tomson, autor knjige Mini velike ideje. Postoji tih ’tradicionalnih’ 5 sati o kojima se vekovima govori i koje svako ima za sebe u toku jedne sedmice.
Pravilo ’5 sati’
Kako to da se ’pravilo 5 sati’ ustoličilo na samom vrhu svih pravila kojima se zanimaju ljudi u borbi sa osrednjim, stagniranjem i lenjošću?
U saradnji sa malo istraživačkog truda Tomsona i njemu sličnih kao i vekova koji su minuli, pravilo ’5 sati’ je pokazalo jasnu razliku između osrednjosti i uspeha ili ostvarenja.
Ideja je stara i izvedena je iz proste analize:
Ako po dogovoru i od pamtiveka, jedan dan ima 24 sata (ili 1.440 minuta ako više volite da brojite), prosečna osoba od toga provede 8 sati spavajući. Holanđani spavaju više, kaže Tomson, Singapurci manje, ali prosek od 8 sati je dokazan. Ostaje 16 sati za budno stanje. Od toga oduzmite 7 ili 8 sati koje posvećujete poslu (tako je bar za većinu ljudi). Oni pospani Holanđani po Tomsonu manje rade, ali to je samo primer koji ne menja pravilo.
Preostalih ’ključnih’ 9 sati ljudi troše na transport, administraciju, kupovinu, kućne poslove, jelo, piće, druženje. „Naravno, na raspored aktivnosti u okviru ovih 9 sati utiču tradicija i kulturološki obrasci. Recimo, Francuzi, Španci ili Grci mnogo više vremena poklanjaju obrocima i piću nego drugi narodi. Amerikanci, recimo, najmanje vremena troše na jelo i piće (63 minuta).
Tu je i razlika u polovima. Žene provode dva do 10 puta više vremena obavljaući poslove koji nisu plaćeni od muškaraca. Na primer, u Norveškoj i Novom Zelandu ova razlika je zanemarljiva. U Portugaliji ili Indiji, muškarci imaju 50 odsto više slobodnog vremena od žena“, na osnovu istraživanja istakao je Tomson.
Većina obožava telefon
Pa, iako se svi navedeni podaci iznesu, opet većini ljudi danas ostaje tih nekoliko sati da sa nima rade šta žele. Savremena slika je ovakva – za više od polovine stanovništva ti sati se troše u društvu telefona, u ’obožavanju telefona’ po Tomsonovim rečima. I, ta komunikacija sa telefonom nema nikakve veze sa poslom. Vest koja će mnoge zateći, možda i iznenaditi je da „…ti ljudi nisu oni koji će postati preduzetnici, inovatori ili glavni akteri priče o uspesima i postignućima o kojima će pričati buduće generacije“.
I, bez obzira što su poslednju deceniju iznikli samostalni milioneri iz to iz kućne radinosti, pravilo ’5 sati’ se iznova pojavljuje kao pravilo vredno primene i pomena.
Ovo je pravilo koje kaže da svakog dana treba provesti jedan sat učeći, razmišljajući i promišljajući samostalno, čitajući. Ako se taj jedan sat ponovi svakog radog dana, na sedmičnom nivou to je 5 sati koje je prihvaćeno kao pažnje vredno pravilo.
Nije važno što ćete u literaturi naići na podatke da su Bendžamin Frenkin i slični veliki umovi i inovatori razumeli važnost pravila ’5 sati’ i što ga primenjuju i Opra Vinvri, Bil Gejts ili Ilon Mask i ko sve ne. Ideja da jedan sat dnevno posvetite svom obrazovanju, svom umu i analizi, poboljšavate svoje veštine i radite na disciplini. U obrazovanju, ovo pravilo će vam dati i znanje i veštine.
Kako da provedete taj sat?
Pravilo ’5 sati’ na prvu ruku za neke može da zvuči gotovo zastrašujuće i nemoguće. Posle dugog dana sa klijentima, obavezama, decom, umornih očiju i glave, čitanje Tolstoja je daleko manje primamljivo od nasumičnog prelistavanja TV kanala ili provere statusa na društvenim mrežama.
„Danas imate podkaste, audioknjige, radio stanice i emisije koji su sjajan način da provede sat vremena. Ako vas muče knjige koje muče ruke, tu je internet sa nebrojeno mnogo tekstova prosvetljujućih članaka. I nije ideja da glavu pretrpate činjenicama. Ideja je da krenete u istraživanje nečeg novog, da isprobate nešto novo, da tražite povratne informacije. Eksperimentišite“, Tomsonova je preporuka za sve koji bi dalje i bolje.
Razmišljanje je ključna reč za ovaj sat dnevno. Možete na mnogo načina da promišljate bilo o propustu i promašaju koji trenutno proživljavate, bilo o novim idejama koje vam se vrzmaju po glavi. Tu su dnevnici gde možete da zapisujete, tu je i samoća i povučenost sa svojim mislima, tu su i razgovori o aktuelnim problemima koji vas opsedaju.
Semjuel Beket je u mnogo čemu bio u pravu, pa je i preporukom – ’Pokušaj ponovo. Propadni ponovo. Propadni bolje’ dao dobar savet. Kada razmišljate o danima i greškama, ova propadanja pretvarate u iskustva koja vas uče.
U najgorem slučaju, sat vremena dnevno od vas će napraviti boljeg sagovornika u nekom od razgovora na nekom skupu. U najboljem slučaju, za one kome je velika zarada prioritet, pravilo ’5 sati’ može da donese par miliona. Već viđeno.