Njeno pisanje je santimentalno i banalno, žalio se Edmund Vilson. Njeni likovi nisu ništa stvarniji od Kluedovih figura, podsmevao se Džulijan Sajmons.
Vilson i Sajmons bili su istaknuti kritičari sredinom 20. veka; danas je malo ko čuo za njih. Ali predmet njihovog prezira – Agata Kristi – je pola veka posle smrti, slavna.
Agata Kristi je najprodavaniji romanopisac svih vremena, prema Ginisovoj knjizi rekorda. Njena dela se i dalje adaptiraju za film i televiziju. Nova Netflixova serija „Tajna sedam satova“ (Agatha Christie’s Seven Dials) upravo je doživela premijeru.
Zašto ljudi i dalje čitaju – i gledaju – njene priče?
Neočekivani detektivi i izolovane lokacije
Jedno objašnjenje je da je Agata Kristi favorizovala neočekivane detektive. Uzmite Džejn Marpl, usedelicu koja voli pletenje i baštovanstvo. I da rešava zločine. Ili Lejdi Ajlin „Bandl“ Brent iz „Tajne sedam satova“, koja u početku deluje čudno, ali se ispostavlja kao hrabar.
Čak ni njen najpoznatiji detektiv Erkul Poaro, nije hiperracionalan i fizički hrabar poput Šerloka Holmsa, niti brz sa pištoljem poput njegovih tvrdokornih naslednika. On je nizak, bucmast, uređen i izbirljiv, sa pažljivo navoštenim brkovima i elegantnom odećom. Ali njeni detektivi vide stvari i prate tragove koji izmiču policiji, čineći čitaoca saučesnikom u njihovoj pametnoj nezavisnosti.
Kristi je takođe birala izolovane lokacije, uključujući Orijent ekspres, pretvarajući svakog lika u osumnjičenog. Džejn Marpl radi u svom šarmantnom selu Sent Meri Mid. Veliki deo Netflixove serije odvija se u i oko seoske kuće.
Ovi edvardijanski lokaliteti prenose današnju publiku u (ono što misle da je bilo) jednostavnije i romantičnije vreme. Još važnije, oni omogućavaju njenim narativima da na kraju vrate osećaj reda.
Dar za zaplet
Za razliku svetskih avantura Ijana Fleminga ili Džona Le Karea, u kojima pobede samo privremeno frustriraju neumoljivog neprijatelja, „manji svetovi“ Agate Kristi deluju ispravno kada se korice zatvore ili se pokrene odjavna špica.
Najočiglednije je da je Agata Kristi imala izuzetan dar za zaplet. Njeni obrti su vešto prikriveni do tačke otkrića, postajući očigledni tek retrospektivno.
„Tajna sedam satova“ sa svojim konspirativnim, pomalo neobičnim završetkom, je izuzetak, ali niko ne može napisati 66 romana, oko 150 kratkih priča i 25 drama i biti savršen svaki put. Ukratko, tajna njenog uspeha je u tome što je vredno radila i tako postala veoma dobra u svom poslu. Tu nema obrta.
