U Evropskoj uniji tokom 2023. osnovano je više preduzeća nego što ih je ugašeno. To ukazuje na otpornost evropske privrede i oporavak nakon pandemije.
Prema podacima Eurostata koje prenosi Investitor.me, EU je prošle godine imala više od 33 miliona aktivnih preduzeća, od čega je 3,5 miliona novootvorenih, dok je 2,8 miliona ugašeno. To znači da je stopa „rađanja“ biznisa iznosila 10,5 odsto, a stopa gašenja 8,5 posto. Drugim rečima, evropski poslovni milje opstaje uprkos izazovima sukoba u Ukrajini, energetske krize i oporavka od kovida.
Gde se najviše osnivalo, a gde najviše zatvaralo?
Najveću stopu otvaranja preduzeća imala je Litvanija (19,6 odsto). Slede Malta, Portugalija, Estonija i Francuska, sa stopama iznad 14 posto.
S druge strane, najniže stope registrovane su u Austriji, Danskoj, Italiji, Švedskoj, Belgiji, Nemačkoj i Grčkoj. Prošle godine je tamo otvoreno manje od 9 odsto novih biznisa.
Kada je reč o zatvaranju firmi, situacija je još šarenija. Najniža stopa gašenja zabeležena je u Mađarskoj (2,6 odsto), dok je najviša u Estoniji – čak 27,5 posto. Iznad 15 procenata bile su i Irska, Bugarska i Litvanija. Grčka, Holandija, Austrija i Hrvatska našle su se među zemljama s najmanje ugašenih firmi.
Po broju firmi, Francuska je imala najveći pozitivan bilans – 164.420 više otvorenih nego ugašenih preduzeća, dok je Poljska zabeležila najveći negativni bilans sa 26.732 više ugašenih.
Od četiri najveće ekonomije EU, Nemačka je jedina imala negativan rezultat.
Žilave ekonomije
Podaci Eurostata za 2023. odražavaju period obeležen posledicama rata u Ukrajini, energetskom krizom i ukidanjem postpandemijske podrške.
Ipak, pozitivan bilans u mnogim zemljama pokazuje izuzetnu otpornost evropskih malih i srednjih preduzeća, zahvaljujući ciljanim javnim programima i boljem pristupu finansijama.
Šta razlikuje uspešne ekonomije?
Zemlje s pozitivnim bilansom, poput Malte i Portugala, imaju dinamične ekonomske strukture, fleksibilna tržišta rada i jednostavne procedure za registraciju firmi.
Takođe, u njima funkcionišu aktivne privredne komore, efikasni stečajni okviri i snažni mehanizmi podrške startapima – što sve doprinosi manjoj „smrtnosti“ mladih preduzeća.
Evropa ostaje kontinent sa izuzetno dinamičnim preduzetničkim okruženjem. Iako se mnoge firme gase, broj novih i dalje premašuje broj ugašenih, što potvrđuje da evropska privreda, uprkos krizama, nastavlja da se regeneriše kroz talas novih ideja i inovacija.
