Dok se Evropa suočava sa jednim od najintenzivnijih toplotnih talasa u poslednjih nekoliko decenija, posledice ekstremnih temperatura ne osećaju se samo u zdravstvenom sistemu, saobraćaju ili energetici, već i na radnim mestima. Temperature koje ovih dana prelaze 40 stepeni Celzijusa u pojedinim delovima Francuske, Nemačke, Italije, Španije i Balkana, direktno utiču na produktivnost zaposlenih, koncentraciju i ukupne ekonomske rezultate kompanija.
Prema podacima međunarodnih organizacija i naučnih istraživanja, ekstremne vrućine predstavljaju jedan od najbrže rastućih rizika za tržište rada u svetu. Problem nije ograničen samo na građevinske radnike, poljoprivrednike ili zaposlene na otvorenom – posledice osećaju i kancelarijski radnici, zaposleni u proizvodnji, trgovini i uslužnim delatnostima.
Radni dan počinje već na putu do posla
Iako se često govori o uslovima rada u kancelarijama ili fabrikama, stručnjaci upozoravaju da veliki deo opterećenja zaposleni trpe i pre nego što stignu na radno mesto. Putovanje gradskim prevozom, pešačenje ili vožnja automobilom po temperaturama koje dostižu i prelaze 35 stepeni značajno povećavaju fizički stres organizma.
Visoke temperature utiču na kvalitet sna, izazivaju dehidrataciju i umor, zbog čega zaposleni na posao dolaze sa smanjenom sposobnošću koncentracije i donošenja odluka. Istraživanja pokazuju da čak i radnici koji rade u klimatizovanim prostorijama beleže pad produktivnosti tokom perioda ekstremnih vrućina.
Pad koncentracije i veći broj grešaka
Svetska zdravstvena organizacija upozorava da produktivnost zaposlenih opada za dva do tri odsto sa svakim dodatnim stepenom temperature iznad optimalnih uslova rada. Istovremeno, raste broj grešaka, usporava se donošenje odluka, a povećava rizik od povreda na radu.
Istraživanja pokazuju da se najbolji rezultati ostvaruju pri temperaturama od oko 21 do 22 stepena Celzijusa, dok već nakon 23 do 24 stepena počinje pad radnog učinka. Na temperaturama od oko 30 stepeni produktivnost može biti niža za gotovo devet odsto u odnosu na optimalne uslove.
Posebno zabrinjava činjenica da visoke temperature ne utiču samo na fizičke poslove. Naučnici ističu da vrućina smanjuje pažnju, radnu memoriju i sposobnost rešavanja problema, što direktno pogađa kancelarijske poslove, finansijski sektor, IT industriju i menadžment.
Gubici za ekonomiju mere se milijardama
Prema procenama Međunarodne organizacije rada (ILO), zbog povećanog toplotnog stresa do 2030. godine biće izgubljeno 2,2 odsto ukupnog broja radnih sati u svetu, što odgovara gubitku od oko 80 miliona radnih mesta sa punim radnim vremenom. Ukupni globalni ekonomski gubici procenjuju se na oko 2,4 biliona dolara godišnje.
Najnovija evropska istraživanja pokazuju da tokom prosečnih letnjih toplotnih talasa produktivnost u južnoj Evropi može da padne između 20 i 25 odsto, dok se u centralnoj Evropi pad kreće od osam do 14 procenata.
Francuska smanjila proizvodnju nuklearne energije zbog toplotnog talasa. Nuklearni autput ili količina električne energije koju elektrana proizvodi privremeno je u Francuskoj, zbog toplotnog talasa, smanjen za oko 4,1 gigavat odnosno sedam odsto ukupne potražnje. Blok Golfech 2 na reci Garoni je privremeno isključen sa mreže zbog velikih vrućina, pokazuju podaci mrežnog operatera RTE i francuske elektroprivrede (EDF).
Evropa ulazi u eru rada pod klimatskim stresom
Ovogodišnji toplotni talas već je izazvao poremećaje širom Evrope – od zatvaranja škola i prekida železničkog saobraćaja, do smanjenja industrijske proizvodnje i problema u energetskom sektoru. Stručnjaci upozoravaju da ekstremne vrućine više nisu izuzetak, već nova realnost kojoj će kompanije morati da prilagode organizaciju rada.
Sve više poslodavaca u Evropi zato razmatra fleksibilno radno vreme, mogućnost rada od kuće tokom najtoplijih dana, dodatne pauze, kao i ulaganja u klimatizaciju i prilagođavanje radnog prostora. U suprotnom, upozoravaju ekonomisti, rastući troškovi klimatskih promena mogli bi da postanu jedan od najvećih izazova za produktivnost evropske privrede u narednim decenijama.
