Evropa ulazi u novu stambenu krizu: Cene rastu brže od mogućnosti građana

Ključne tačke
  • Cene stambenih nekretnina u Evropskoj uniji porasle su za 5,1 odsto u prvom kvartalu 2026. godine u odnosu na isti period prethodne godine, dok je u evrozoni zabeležen rast od 4,7 odsto.
  • Kirije u Evropskoj uniji porasle su za tri odsto, a rast zakupnina zabeležen je u gotovo svim državama članicama.
  • Hrvatska je evropski rekorder po rastu kirija, koje su porasle za čak 21,9 odsto u odnosu na prosečne vrednosti iz 2025. godine.

Prema najnovijim podacima Evropske statističke službe, tržište nekretnina u Evropskoj uniji nastavlja snažan rast i u 2026. godini, uprkos višim kamatnim stopama i usporavanju privrednog rasta. Cene stambenih nekretnina u Evropskoj uniji porasle su za 5,1 odsto u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period lane, dok je u zemljama evrozone zabeležen rast od 4,7 procenata. Istovremeno, zakupnine nastavljaju da rastu gotovo u svim državama članicama, što dodatno povećava pritisak na domaćinstva i otvara pitanje dostupnosti stanovanja.

Podaci koje je objavio Eurostat pokazuju da je rast cena stanova i kuća nastavljen i na kvartalnom nivou. U odnosu na poslednji kvartal 2025. godine, cene nekretnina u Evropskoj uniji povećane su za 1,2 odsto, a u evrozoni za jedan procenat.

Ovakvi rezultati potvrđuju da evropsko tržište nekretnina ulazi u novu fazu rasta, nakon kratkotrajnog usporavanja tokom prethodne dve godine, kada su visoke kamatne stope centralnih banaka privremeno smanjile potražnju za stambenim kreditima.

Posebno je zanimljivo da su cene nekretnina rasle brže od zakupnina u čak 19 država članica Evropske unije, što ukazuje da tržište kupoprodaje ostaje snažnije od tržišta iznajmljivanja.

Portugalija, Bugarska i Slovačka predvode rast

Najveći godišnji rast cena stambenih nekretnina zabeležen je u južnoj i istočnoj Evropi. Na prvom mestu nalazi se Portugalija, gde su stanovi i kuće poskupeli za 10,3 odsto u odnosu na prošlu godinu. Slede Bugarska sa rastom od 9,4 odsto i Slovačka sa 9,1 procenat.

Ovakvi trendovi posledica su kombinacije nekoliko faktora: rasta prihoda stanovništva, priliva stranih investicija, ograničene izgradnje novih stanova i povećanog interesovanja međunarodnih kupaca.

U Portugaliji, posebno u Lisabonu i Portu, tržište dodatno podstiču strani investitori i digitalni nomadi, dok Bugarska beleži ubrzan rast zbog nižih početnih cena i približavanja standardima razvijenijih evropskih ekonomija.

Francuska i Finska među retkima sa padom cena

Nasuprot dominantnom trendu rasta, samo dve države Evropske unije zabeležile su pad cena nekretnina. U Francuskoj su cene stambenih objekata pale za 0,5 odsto, dok je u Finskoj registrovan pad od 1,8 procenata.

Ekonomisti ocenjuju da su ova tržišta među prvima osetila posledice viših troškova finansiranja, ali i zasićenosti tržišta nakon višegodišnjeg rasta.

Zakupnine rastu gotovo svuda

Dok se tržište kupovine nekretnina suočava sa različitim trendovima, tržište iznajmljivanja pokazuje gotovo jedinstven pravac – rast cena.

Na nivou Evropske unije, zakupnine su porasle za tri odsto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, odnosno za 0,7 procenata u odnosu na poslednji kvartal 2025. godine.

Apsolutni rekorder je Hrvatska, gde su kirije porasle za čak 21,9 odsto u odnosu na prosečne vrednosti iz 2025. godine. Slede Bugarska sa rastom od 6,4 odsto i Grčka sa pet procenata.

Stručnjaci ocenjuju da snažan rast zakupnina predstavlja jedan od najvećih društvenih problema u Evropi, jer mlade porodice i stanovnici velikih gradova sve teže mogu da obezbede pristupačan smeštaj.

Srbija prati evropske trendove

Iako Srbija nije članica Evropske unije, domaće tržište nekretnina pokazuje mnoge sličnosti sa evropskim trendovima. Poslednjih godina rast cena stanova u Beogradu, Novom Sadu i drugim većim gradovima bio je podstaknut inflacijom, investicionom kupovinom i ograničenom ponudom kvalitetnih nekretnina.

Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, ukupna vrednost tržišta nepokretnosti u Srbiji tokom 2025. godine dostigla je rekordnih 8,1 milijardu evra, što predstavlja rast od 8,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora povećan je za 1,8 odsto, na ukupno 129.185 transakcija. Posebno je dinamično bilo tržište stanova, gde je broj kupoprodaja porastao za 5,5 odsto, dok je vrednost tržišta stanova porasla za čak 17,4 procenta.

Prema najnovijem indeksu cena stanova Republičkog geodetskog zavoda, cene stanova u Srbiji su u četvrtom kvartalu 2025. godine bile 5,7 odsto više nego godinu dana ranije, dok su u odnosu na prethodni kvartal porasle za 1,34 odsto. Rast je bio gotovo identičan u novogradnji i starogradnji, što pokazuje da potražnja ostaje snažna u svim segmentima tržišta.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde