- Dragan Lončar rođen je u Beogradu, gde je završio osnovnu školu i Devetu beogradsku gimnaziju. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu 2001. godine. Iste godine od strane Rektorata Univerziteta u Beogradu proglašen za studenta generacije Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Kao stipendista Shell Centenary Scholarship Fund, 2003. godine završio magistarske studije iz oblasti menadžmenta na University of Cambridge (Judge Business School) u Velikoj Britaniji. Doktorirao 2007. godine na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
- Redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu na predmetima Strategijski menadžment, Menadžment projekata i Menadžment rizika na osnovnim studijama, Poslovna strategija i Poslovna analiza i biznis plan na master studijama, kao i Metodologija naučnog istraživanja, Ekonomika strategije i Korporativno upravljanje na doktorskim studijama. Prodekan za nastavu i saradnju sa privredom Ekonomskog fakulteta u mandatnom periodu 2021-2024. U periodu 2012-2015 bio prodekan za finansije, a u periodu 2015-2021 prodekan za saradnju sa privredom.
- Autor ili koautor većeg broja naučnih i stručnih radova (više objavljenih radova na SSCI listi), kao i značajnog broja saopštenja na međunarodnim i domaćim naučnim konferencijama. Koautor udžbenika Menadžment i strategija i Menadžment pomoću projekata. Oblasti interesovanja: strateško planiranje, upravljanje projektima, korporativne finansije, upravljanje rizicima i zaštita konkurencije.
Kako ste zaradili prvi novac?
Roditelji su bratu i meni posle svakog ispita davali nagrade, koje smo pažljivo čuvali i štedeli i iz akumuliranog novca kupili zajedničkog polovnog Renault Clio-a pri kraju studija.
Ko je osoba od koje ste najviše naučili?
Profesor Dragan Đuričin je neko ko me je u najvažnijoj ranoj fazi karijere usmeravao na oblasti, kojima se i danas bavim, kao što su korporativne finansije, strategija, upravljanje projektima, upravljanje rizicima, zaštita konkurencije, zdravstvena ekonomija, cirkularna ekonomija. Naučio me je važnosti permanentnog stručnog usavršavanja i kombinovanja akademskog i konsultantskog poziva. Pri tome, dao mi je puno korisnih životnih lekcija, koje svakodnevno primenjujem. Druga osoba od koje dosta učim je profesor Milorad Novićević sa Univerziteta Misisipi, naročito u segmentima poslovna istorija i primena veštačke inteligencije u obrazovanju.
Koja je vaša najveća životna promena?
Najveća životna promena je pojava trećeg sina Novaka u našem životu. Rodio se na Vidovdan 2025. godine i doneo nam veliku radost i svetlost.
Šta je za vas novac?
Novac bi trebalo da bude posledica rada i znanja, koje neko drugi vrednuje i plaća. Uvek dođe, ako ga zaslužiš. Ako ga na silu juriš, nikada ga nećeš stići. Takođe, ako ga imaš, a ne zaslužuješ ga, kao voda će naći put do drugog pravog vlasnika. Ako ga tretiraš kao Kir Janja i taložiš na dugi rok, izgubiće svoju realnu vrednost.
Novac je funkcionalno potreban za kvalitetan život i samim tim je važan deo u mozaiku ličnog kvaliteta života. Svako treba da nađe balans između potrošnje, investiranja i štednje. Potrošnja daje osećaj zadovoljstva, lične ispunjenosti, motivacije da se dalje radi. Investiranje daje prinos i čuva kupovnu moć novca. Štednja je sidro sigurnosti i bafer za krozu likvidnosti u budućnosti.
Koji je vaš najveći poslovni propust?
Sklon sam da u brzini i usled velike gustine raznih aktivnosti, ne posvetim dovoljno pažnje nekim odlukama koje zahtevaju vreme za promišljanje i fermentaciju. Dodatno, nekada mi je teško da kažem „ne“ i prihvatam određene obaveze koje mi kasnije potpuno nepotrebno troše mnogo energije i vremena. Ne bih navodio konkretne situacije, zato što bih pominjao konkretne kompanije ili ljude, što ne bi bilo korektno.
Koga pitate za savet kada donosite važnu odluku?
Vrlo često sam sečem odluke. Kod bitnih životnih i nekih poslovnih odluka, konsultujem se sa suprugom.
Koje su danas po vašem mišljenju najcenjenije vrline?
U poslovnom svetu, za mene su to definitivno inteligencija, marljivost, integritet i odgovornost. U svakodnevnom životu, poštenje, iskrenost, pravdoljubivost, patriotizam, skromnost, saosećajnost.
Ko je za vas ‘čovek od boniteta’?
Kažu da se ljudi dele na insane (dobri ljudi), hajvane (dobri samo kada njima odgovara da budu dobri) i šejtane (loši ljudi). Trudim se da budem okružen insanima i po nekim zalutalim hajvanom. Iskreno, imam u svom okruženju mnogo dobrih ljudi, tako da je spisak podugačak.
Opisno, „čovek od boniteta“ je neko ko svoju porodicu stavlja na prvo mesto, ko mirno spava zato što nikome ništa ne duguje, ko svoj posao od kojeg živi radi pošteno, posvećeno i savesno, ko je iskrenim prijateljima uvek prava podrška, ako je vernik živi u skladu sa Bogom, spreman je da pomogne a da ne traži ništa zauzvrat, vodi računa o svom balansu (duh, um i telo).
Kako će izgledati svet 2050. godine?
Najteže moguće pitanje i velika tema koju je teško obraditi na ovaj način. Kada vizuelizujem budućnost svoje dece, imam veliki nespokoj i strah do tog nivoa da potiskujem tu temu. Neko će reći, pa i naši roditelji su imali strah kako ćemo živeti u eri kompjutera i interneta, pa smo se nekako snašli. Imam utisak da su promene eksponencijalne i da se svet sve brže menja, najviše pod uticajem veštačke inteligencije. Biće mnogo pozitivnih promena, na primer u medicini, transportu ili obrazovanju, ali su sa druge strane rizici zloupotrebe nesagledivi. Još jedno veliko pitanje je kako će izgledati životna sredina (vazduh, voda, zemlja). I konačno, kako će planeta izgledati demografski (priraštaj i migracije). Nadam se da nećemo do tada doživeti nuklearni rat velikih sila niti novu epidemiju iz laboratorije ili svemira.
