Rat na Bliskom istoku mogao bi britanska domaćinstva da košta čak 70,4 milijarde funti do kraja 2027. godine. To je oko 82 milijarde evra izgubljenog realnog raspoloživog prihoda. Za prosečno domaćinstvo račun bi mogao da iznosi oko 2.400 funti za samo dve godine. To pokazuje najnovija analiza Centra za ekonomska i poslovna istraživanja (Cebr).
Prema proceni britanske konsultantske kuće, realni prihodi prosečnog domaćinstva biće tokom 2026. godine za oko 1.100 funti niži nego što bi bili bez rata. Tokom 2027. razlika bi trebalo da poraste na približno 1.300 funti.
To znači da bi prosečna porodica za dve godine mogla da izgubi više od 2.800 evra kupovne moći.
Kako rat hiljadama kilometara daleko stiže do kućnog budžeta?
Odgovor se pre svega nalazi u energiji. Poremećaji u transportu kroz Ormuski moreuz i problemi sa snabdevanjem energentima podigli su cene na međunarodnom tržištu.
Ormuski moreuz jedna je od najvažnijih tačaka globalne energetske trgovine. Zato svaki ozbiljniji poremećaj veoma brzo može da se prenese na cene na drugom kraju sveta.
Britanska centralna banka već je upozorila na posledice.
Bank of England u julskom izveštaju navodi da su cene sirove nafte i drugih energenata ostale nestabilne i više nego pre početka sukoba. Banka očekuje i da će se efekti skuplje energije nastaviti prelivati na potrošačke cene.
To je prvi deo problema. Drugi je činjenica da skuplja energija ne ostaje samo na računima za struju, gas ili gorivo.
Od benzinske pumpe do cene hrane
Energija predstavlja trošak praktično svakog ozbiljnog lanca proizvodnje.
Ako poskupi gorivo, raste cena transporta. Ako kompanije plaćaju više za gas i električnu energiju, povećavaju se proizvodni troškovi. Deo tih troškova kompanije zatim pokušavaju da prebace na kupce.
Tako energetski šok počinje da se širi kroz čitavu potrošačku korpu.
Banka Engleske je još u aprilskom izveštaju o monetarnoj politici upozorila da više cene energenata direktno povećavaju troškove domaćinstava, ali i indirektno utiču na cene drugih proizvoda.
Posebno je značajan uticaj na hranu.
Viši troškovi energije i transporta povećavaju cenu proizvodnje. Poremećaji na Bliskom istoku utiču i na tržište đubriva, što predstavlja dodatni rizik za cene hrane.
Zbog toga britanski potrošač posledice rata ne mora da vidi samo kada sipa gorivo. Može ih osetiti i prilikom svakodnevne kupovine.
Problem od 70,4 milijarde funti
Cebr procenjuje da će kombinacija više inflacije i slabijeg rasta zarada značajno smanjiti realnu kupovnu moć Britanaca.
Ukupan efekat procenjuje se na 31,5 milijardi funti tokom 2026. godine.
Tokom 2027. mogao bi da dostigne dodatnih 38,9 milijardi funti. Zbir je 70,4 milijarde funti.
Ali taj broj postaje mnogo razumljiviji kada se prevede na pojedinačno domaćinstvo.
Oko 1.100 funti manje realnog prihoda ove godine. Još 1.300 funti sledeće. Ukupno 2.400 funti.
Za mnoge porodice to je iznos koji može da napravi razliku između štednje i trošenja ušteđevine.
Banka Engleske dobila je dodatni problem
Energetski šok komplikuje posao i britanskoj centralnoj banci.
Bank of England je krajem jula zadržala referentnu kamatnu stopu na 3,75 odsto. Centralna banka istovremeno je upozorila da bi inflacija ponovo mogla da raste tokom ostatka godine zbog viših cena energije.
Prema podacima Banke, inflacija je u junu iznosila 2,6 odsto. Sam rast cena motornih goriva doprineo je inflaciji sa 0,6 procentnih poena.
To stvara nezgodnu ekonomsku kombinaciju.
Domaćinstvima je potrebna niža inflacija. Zaduženim građanima i kompanijama odgovarale bi niže kamatne stope. Međutim, energetski šok povećava rizik da se inflacija zadrži iznad cilja centralne banke.
Zbog toga prostor za brzo smanjivanje kamata postaje uži.
Slabi i tržište rada
Treći kanal udara dolazi preko tržišta rada.
Kada kompanije imaju više troškove i slabiju tražnju, postaju opreznije. To se vidi kroz investicije, ali i kroz odluke o zapošljavanju.
Najnoviji podaci britanskog Office for National Statistics pokazuju da je broj slobodnih radnih mesta u periodu od maja do jula procenjen na 707.000.
To je 6.000 manje nego u prethodnom tromesečnom periodu. Broj slobodnih radnih mesta bio je i 10,3 odsto ispod nivoa neposredno pre pandemije.
Slabije tržište rada može da uspori rast zarada.
Za domaćinstva to znači još jedan pritisak na realni standard.
Manje novca znači i manje potrošnje
Posledica se na kraju vraća kompanijama. Kada domaćinstvima posle plaćanja osnovnih troškova ostane manje novca, potrošnja pada. Potrošači odlažu velike kupovine. Ređe menjaju automobile. Manje troše na restorane, putovanja i druge usluge. Postaju osetljiviji na cene.
Cebr zato očekuje da će potrošnja britanskih domaćinstava usporiti tokom ostatka 2026. i tokom 2027. godine.
- Epl tužen za dve milijarde funti: Da li zaštitom privatnosti guši konkurenciju?
- Folksvagen planira da ugasi Seat do 2029. godine: Posle 75 godina prednost dobija Kupra
- Od 443 zanimanja, dva se izdvajaju po vrlo malom riziku od Alchajmera: Taksisti na čelu
- Kina menja pravila onlajn kupovine: Tržište od 178 milijardi dolara i isporuka za manje od sat vremena
- Popularni taksi prevoznik otpušta 3.300 ljudi
To je važna poruka i za kompanije koje posluju na britanskom tržištu.
Energetski šok počinje kao problem ponude. Zatim postaje problem inflacije. Nakon toga udara na realne prihode. Na kraju može da postane problem potrošnje, investicija i zapošljavanja.
Upravo zbog tog lanca posledica rat koji se vodi hiljadama kilometara od Londona može da se pojavi na računu prosečne britanske porodice. I prema računici Cebr-a, taj račun neće biti mali.
