Veštačka inteligencija je jedna od izazovnijih tema u svetu poslovanja i svakodnevnog života. Dekster Tilijen, glavni analitičar za tehnologiju i telekomunikacije u Economist Intelligence Unit (EIU), nudi uvid u ključna pitanja vezana za AI, omogućavajući preduzetnicima i poslovnim liderima da bolje razumeju izazove i prilike koje donosi.
Mnogi se pitaju da li bi trebalo da strahuju od gubitka posla zbog sve veće primene AI. Za Bonitet.com Dekster Tilijen objašnjava:
„AI će zameniti zadatke, ne ljude. Postojeće strahove treba uravnotežiti razumevanjem da tehnologija može doneti nove mogućnosti, čak i kada neki poslovi nestaju. Osim toga, starimo kao društvo, a tehnologija će pomoći u ublažavanju nedostataka u određenim sektorima. Na kraju, iako lako možemo zamisliti neke poslove koji bi mogli nestati, daleko je teže zamisliti poslove koji će biti stvoreni.“
Budućnost AI alata
Govoreći o pravcu razvoja AI alata, Dekster smatra da je 2024. ključna godina i očekuje da će se fokus prebaciti na implementaciju i realnu upotrebu AI u različitim sektorima. Kompanije će morati da prepoznaju vrednost ovih alata i kako ih efikasno primeniti.
„Nazvao sam 2023. godinom eksperimentisanja, a 2024. godinom implementacije. Mislim da će 2025. godina biti godina realizma. Infrastruktura, kao što su čipovi i datacentri za cloud usluge, nastaviće da se gradi i biće skupa, ali kompanije će morati da prihvate da ulaganje u AI donosi pravi povratak. Da bi to postigle, kompanije moraju znati zašto koriste tehnologiju, da li imaju prave veštine i talente interno za njenu implementaciju, a ne jednostavno usvajati tehnologiju radi same tehnologije,“ rekao je analitičar.
Dekster Tilijen skepticima
Za one koji se plaše velikih promena i ne koriste veštačku inteligenciju, Dekster poručuje:
„Tehnologija može biti zastrašujuća, ali je i korisna. AI već postoji u mnogim alatima koje koristimo, a ne možemo izbeći njegovu upotrebu. Kao što ne možemo izbeći internet, tako ni AI nije opcija za ignorisanje.
Mnoge kompanije će u budućnosti koristiti veštačku inteligenciju, a mnoge već to čine, čak i ako nisu svesne toga. Kao što ne mogu da funkcionišu bez interneta, kompanije ne bi trebalo da izbegavaju korišćenje veštačke inteligencije. Ali upotreba AI će varirati po sektorima i kompanijama.“
Život u zajednici sa AI
Kada je reč o životu sa veštačkom inteligencijom, Dekster naglašava da to nije pitanje da li se radovati ili ne.
„AI će postati deo našeg svakodnevnog života. To je nešto što će se desiti, na isti način na koji svi sada koristimo internet. Biće nekih pozitivnih aspekata, jer će nam omogućiti da radimo stvari koje ranije nismo mogli, i poboljšati neke druge poput zdravstvene zaštite. Ali, takođe će biti i negativnih posledica, poput velikih laži ili dezinformacija. Moraćemo da naučimo kako da se snalazimo sa AI, na isti način na koji smo naučili kako da koristimo pametne telefone ili društvene mreže.“
Inovacije koje menjaju svet
Jedna od najnovijih tehnoloških inovacija koja fascinira analitičara Dekstera jeste dostignuće Google DeepMind-a i ekipe hemičara koji su osvojili Nobelovu nagradu za hemiju za otkriće predviđanja složenih struktura proteina. Ovo će imati, i već ima u nekim slučajevima, veliki uticaj na medicinu u budućnosti.
„Ovakvi trenuci pokazuju potencijal AI da revolucionarno razvija različite industrije, posebno medicinu,“ ističe Dekster.
Za Bonitet.com Dekster Tilijen se osvrnuo na prevelika očekivanja u vezi sa veštačkom inteligencijom.
„Mnogi veruju da će AI postati superinteligencija, ali to je daleko od stvarnosti. AI ima svoja ograničenja i ne može zameniti ljudsku kreativnost i sposobnost donošenja odluka.“
Kao stručnjak koji razume složenosti tehnologije i njen uticaj na svet, uvidi Dekstera su dragoceni za sve preduzetnike i poslovne lidere koji žele da budu proaktivni u korišćenju AI kao alata za inovaciju i rast. Poručio je: „Tehnologija nije samo alat. Ona oblikuje način na koji se povezujemo, radimo i komuniciramo. Da bismo razumeli njenu pravu vrednost, moramo istražiti ne samo prilike koje donosi, već i izazove koji se pojavljuju u njenoj primeni.“
Priredila Vanja Gavrovski