Evropa ulazi u završnicu leta sa problemom koji je dobro upoznala tokom energetske krize. Gasa u skladištima nema dovoljno, globalna ponuda LNG-a je zategnuta, a približava se zima.
Ako se nekoliko nepovoljnih faktora poklopi, evropski prirodni gas mogao bi ponovo da košta više od 100 evra po megavat-satu. To više nije samo ekstremni scenario.
Goldman Sachs upozorava da bi cena mogla da probije tu granicu ukoliko se izvoz tečnog prirodnog gasa sa Bliskog istoka bude normalizovao tek tokom 2027. godine. Analitičari Morningstara procenjuju da bi hladna zima, u kombinaciji sa ograničenom ponudom, mogla da podigne cenu na između 90 i 120 evra po MWh.
Tržište već šalje upozorenje. Evropski referentni TTF gas trgovao se ove nedelje oko 68 evra po MWh, uz rast od oko sedam odsto na nedeljnom nivou.
To znači da bi najnepovoljniji scenario mogao da donese još jedan veliki skok.
Problem je u evropskim skladištima
Najveći razlog za nervozu nalazi se ispod zemlje. Evropska skladišta gasa trenutno su popunjena sa oko 63 odsto kapaciteta. To je približno 18 procentnih poena ispod petogodišnjeg proseka za ovaj deo godine.
Podaci zasnovani na statistici Gas Infrastructure Europe pokazuju koliko je situacija neuobičajena. Sredinom avgusta skladišta EU bila su popunjena sa svega 60,8 odsto. To je bio najniži nivo za taj datum u poslednjih najmanje pet godina.
Problem nije samo procenat popunjenosti.
Evropa mora da nastavi da ubrizgava velike količine gasa pre početka grejne sezone. Istovremeno, LNG koji joj je potreban mora da kupuje na globalnom tržištu.
A tamo nije jedini kupac.
Evropa i Azija bore se za isti američki LNG
Od energetske krize 2022. godine evropski gasni sistem mnogo više zavisi od LNG-a.
Posebno je porastao značaj američkih isporuka. Sjedinjene Države postale su ključni dobavljač koji Evropi omogućava da nadoknadi veliki deo ruskog gasa koji je nekada stizao gasovodima.
Ali LNG ima jednu važnu karakteristiku.
- Evropi preti novi gasni šok: Cena bi ove zime mogla da probije 100 evra
- Opsesija recenzijama može da uništi život: Zamka potrage za najboljim
- Apple menja iPhone iz korena? Prvi preklopni model mogao bi da stigne 9. septembra
- AI na poslu više nije eksperiment: Za dve godine upotreba u evrozoni udvostručena
- Generativni AI pada u drugi plan: Četiri velike opklade na ono što dolazi
Tanker može da promeni destinaciju.
Ako kupci u Japanu, Južnoj Koreji, Kini ili drugim azijskim ekonomijama ponude bolju cenu, deo tereta može otići tamo. Evropa zato mora da ponudi dovoljno visoku cenu da privuče potrebne količine.
Reuters navodi da su Evropa i Azija zajedno odredište za više od 80 odsto američkog LNG izvoza. Američki izvoz LNG-a je, pritom, u prvih sedam meseci 2026. porastao 23 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
To pokazuje koliko je američki gas postao važan za globalnu energetsku ravnotežu.
Za Evropu je problem jednostavan. Ako Azija počne agresivnije da kupuje, evropski kupci će morati da plate više.
Bliski istok promenio je računicu
Drugi veliki rizik dolazi sa Bliskog istoka.
Poremećaji u transportu kroz Ormuski moreuz i problemi sa regionalnom LNG infrastrukturom ozbiljno su pogodili svetsko tržište.
Međunarodna agencija za energiju – Gas Market Report Q3 2026 navodi da su LNG isporuke iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata između marta i juna pale za oko 35 milijardi kubnih metara u odnosu na prethodnu godinu. Veća proizvodnja u Severnoj Americi i Africi uspela je da nadoknadi veliki deo tog gubitka, ali ne i ceo.
Ranije je IEA procenjivala da je poremećaj kroz Ormuski moreuz privremeno izbacio gotovo petinu globalne LNG ponude. Posledica je bio rast cena gasa u Evropi i Aziji na najviše nivoe od energetske krize 2022/23.
Reuters je još u martu beležio da je prekid katarskog izvoza izazvao snažan skok cena i potragu kupaca za alternativnim LNG teretima.
Zbog toga brzina oporavka bliskoistočnih isporuka postaje jedan od najvažnijih faktora za evropsku zimu.
Ni vrelo leto nije pomoglo
Evropa je tokom leta imala još jedan problem. Ekstremno visoke temperature povećale su potrošnju električne energije zbog klimatizacije. Istovremeno su pogodile proizvodnju iz drugih izvora.
Nuklearne elektrane u Francuskoj morale su da smanjuju proizvodnju zbog previsoke temperature vode u rekama. Vetrogeneratori su u pojedinim periodima proizvodili manje zbog slabog vetra.
Reuters je krajem jula zabeležio da su toplotni talasi istovremeno povećavali potražnju za električnom energijom i ograničavali proizvodnju nuklearnih, gasnih, vetro i solarnih kapaciteta.
Situacija je bila posebno vidljiva u Francuskoj. Tokom avgustovskog toplotnog talasa očekivalo se smanjenje proizvodnje nuklearnih elektrana za oko 15 odsto, odnosno približno 9,4 gigavata kapaciteta.
Kada nuklearne elektrane i vetar proizvode manje, deo manjka mora da se nadoknadi gasnim elektranama.
A svaki kubni metar gasa potrošen tokom leta ne završava u skladištu za zimu.
Najveći problem mogao bi da dođe u februaru
Popunjenost skladišta na početku zime jeste važna. Ali još važnije pitanje je koliko će gasa ostati pred njen kraj.
Ako Evropa uđe u grejnu sezonu sa slabijim rezervama, a decembar i januar budu hladni, skladišta bi mogla brzo da se prazne. Tada tržište postaje posebno osetljivo.
Dovoljna je prognoza nekoliko nedelja hladnog vremena, kvar na velikom gasovodu ili problem sa LNG isporukama da cene naglo krenu naviše.
Zbog toga se energetska bezbednost ne meri samo time da li Evropa ima dovoljno gasa za početak zime.
Pravo pitanje je koliko će ga imati u februaru i martu.
Cena od 100 evra ponovo postaje realna
Psihološka granica od 100 evra po MWh još je daleko od ekstremnih nivoa viđenih tokom energetske krize 2022. godine. Ali za evropsku privredu to bi i dalje bio ozbiljan udar.
Energetski intenzivne industrije prve bi osetile posledice. Hemijska industrija, proizvodnja đubriva, stakla, keramike, čelika i drugih proizvoda sa velikom potrošnjom energije ponovo bi se suočile sa pritiskom na troškove.
U ekstremnom scenariju deo industrijskih potrošača mogao bi da zaključi da je jeftinije smanjiti proizvodnju nego kupovati gas po veoma visokim cenama.
To se već događalo tokom prethodne evropske energetske krize.
Za domaćinstva efekat ne mora biti trenutan. Mnogo zavisi od regulacije tržišta, ugovora dobavljača i državnih mera. Ipak, dug period visokih veleprodajnih cena pre ili kasnije povećava pritisak na račune za energiju.
Evropa je danas otpornija, ali nije bezbedna
Postoji i važna razlika u odnosu na 2022. godinu. Evropa je u međuvremenu izgradila dodatne kapacitete za prijem LNG-a, diversifikovala dobavljače i smanjila potrošnju gasa.
Evropska komisija je u aprilu ocenila da je gasna infrastruktura EU dovoljno fleksibilna da reaguje na različite scenarije snabdevanja. Komisija tada nije videla neposredan rizik za sigurnost snabdevanja, ali je upozorila da pripreme za zimu moraju početi na vreme.
I IEA očekuje da će evropska potrošnja gasa tokom 2026. pasti za više od dva odsto. Veća proizvodnja iz obnovljivih izvora i visoke cene gasa trebalo bi da smanje tražnju.
To Evropi daje određeni prostor. Ali ne rešava osnovni problem.
Kontinent pred zimu 2026/27. ulazi sa znatno manjim zalihama nego što bi želeo. Istovremeno zavisi od LNG tržišta na kojem o teretima konkurišu kupci širom sveta.
Zato će jedna od najvažnijih evropskih ekonomskih priča ove jeseni biti zapravo veoma jednostavna.
Koliko će biti hladno? Jer ako zima bude oštra, a bliskoistočni LNG ostane ograničen, cena od 100 evra po megavat-satu više neće izgledati kao upozorenje analitičara. Mogla bi da postane tržišna realnost.
