Nemačka je dobar deo prethodne energetske krize provela pokušavajući da napuni skladišta gasa pre zime. Ove godine problem se ponovo vraća, ali u drugačijim okolnostima.
Nemačka skladišta prirodnog gasa trenutno su popunjena tek nešto više od 50 odsto. To je istorijski nizak nivo za ovo doba godine.
Zbog toga nemačka mašinska industrija upozorava da bi tokom predstojeće zime moglo doći do problema u snabdevanju.
„U industriji raste zabrinutost zbog mogućih nestašica tokom predstojeće zime, s obzirom na sporo punjenje skladišta“, rekao je Thilo Brodtmann, izvršni direktor industrijskog udruženja VDMA.
Problem nije samo mogućnost da gasa fizički ne bude dovoljno.
Za industriju je gotovo jednako opasan scenario u kojem gasa ima, ali njegova cena naglo raste.
Skladišta su napunjena tek do polovine
Brojke objašnjavaju nervozu nemačkih industrijalaca.
Prema nemačkim operatorima gasnog transportnog sistema, skladišta su 18. avgusta bila popunjena 50,06 odsto. Reč je o istorijski niskom nivou za ovo doba godine.
Poređenja radi, prošle godine u ovo vreme popunjenost je bila oko 67 odsto.
Još važnije, nemački operatori upozoravaju da je zakonski cilj od oko 71 odsto do 1. novembra praktično nedostižan, čak i uz veoma visoku stopu ubrizgavanja gasa u skladišta.
To ne znači da će Nemačka ove zime sigurno ostati bez gasa.
Ali znači da u zimu može ući sa znatno manjim zaštitnim jastukom.
A za najveću evropsku ekonomiju to nije mala stvar.
Industrija strahuje od dva scenarija
VDMA predstavlja nemačku mašinsku i industriju proizvodnje postrojenja. To je jedan od sektora koji ima veliki značaj za nemački izvoz i industrijsku proizvodnju.
Prirodni gas koristi se u brojnim kritičnim industrijskim procesima.
Zato Brodtmann upozorava da bi i fizička nestašica gasa i eksplozija cena predstavljale ozbiljnu pretnju industriji.
- Folksvagen pred najvećim rezovima: Sindikati upozoravaju da je ugroženo do 140.000 radnih mesta
- Nemačka industrija upozorava na nestašicu gasa: Zima bi mogla da donese novi energetski problem
- Završen 32. Sarajevo Film Festival: UNIQA i ove godine deo nezaboravne festivalske priče
- Nova pravila za automobile od novembra: Uvodi se Evro 7 – šta će biti sa benzincima, dizelašima i električnim automobilima
- Budućnost je nekada ličila na Ameriku. Danas sve više liči na Kinu
Drugim rečima, kompanije ne moraju da ostanu bez gasa da bi imale problem.
Dovoljno je da energent ponovo postane veoma skup.
Energetski intenzivna proizvodnja tada postaje skuplja. Marže kompanija padaju. Proizvodi gube konkurentnost. Deo troškova prenosi se na kupce.
U najgorem slučaju kompanije smanjuju ili privremeno obustavljaju proizvodnju.
Nemačka je takav scenario već videla tokom prethodne evropske energetske krize.
Zašto se skladišta pune tako sporo?
Jedan od glavnih razloga je ekonomija trgovine gasom.
Rat sa Iranom i poremećaji na globalnom energetskom tržištu podigli su veleprodajne cene. Istovremeno se pojavio neuobičajen odnos između letnjih i zimskih cena.
Kada je gas tokom leta skuplji nego što tržište očekuje da će biti zimi, trgovcima se smanjuje finansijski motiv da ga sada kupuju i skladište.
Izvršni direktor Unipera Michael Lewis objasnio je Rojtersu da takva cenovna struktura daje malo podsticaja za skladištenje. Ipak, Uniper je napunio oko 70 odsto skladišnih kapaciteta koje je ugovorio.
Problem je što situacija pojedinačne kompanije nije ista kao stanje celog nemačkog sistema.
Na nacionalnom nivou skladišta su i dalje popunjena tek nešto više od polovine.
Rat sa Iranom promenio je računicu
Današnja situacija ne može se posmatrati samo kao nemački problem.
Evropsko tržište gasa povezano je sa globalnim tržištem LNG-a. Poremećaji na Bliskom istoku zato mogu veoma brzo da utiču na evropske cene. Posebno važan faktor je Ormuski moreuz.
Problemi na toj transportnoj ruti podigli su globalne cene energenata i otežali trgovinu LNG-om. Zbog toga je skladištenje gasa tokom leta postalo skuplje i manje privlačno trgovcima.
Nemačka je posle smanjenja zavisnosti od ruskog cevovodnog gasa značajno povećala kapacitete za uvoz LNG-a.
To joj daje više izvora snabdevanja. Ali LNG nije izolovan od svetskog tržišta.
Evropa se za te količine takmiči sa kupcima iz drugih delova sveta.
Kada globalna ponuda postane problem, raste i cena evropske energetske sigurnosti.
Vlada kaže da nestašica trenutno nije na vidiku
Industrijska upozorenja ipak ne znače da je energetska kriza već počela.
Nemačko Ministarstvo ekonomije trenutno ne očekuje nestašicu.
Predstavnik ministarstva rekao je 24. avgusta da nema znakova da sigurnost snabdevanja neće biti obezbeđena. Berlin ukazuje i na nove LNG terminale i cevovodne isporuke iz Norveške. Evropska komisija ima sličan stav.
Iako su evropska skladišta popunjena slabije nego prošle godine, Komisija trenutno ne vidi neposredan razlog za zabrinutost zbog snabdevanja. Skladišta u EU bila su 20. avgusta popunjena oko 62 odsto, naspram 74 odsto godinu ranije, navodi Rojters.
Dakle, postoje dve različite procene iste situacije. Industrija upozorava na rastući rizik.
Vlada tvrdi da neposredna nestašica nije na vidiku. Obe mogu biti tačne.
Sve će zavisiti od zime
Ključna nepoznanica je vreme. Ako zima bude blaga, potrošnja gasa za grejanje biće manja. Nemačka će lakše održavati dovoljno gasa za domaćinstva i industriju.
Ako hladno vreme počne rano ili potraje duže, računica se menja.
Nemački operatori gasovoda upozoravaju upravo na taj scenario. Nizak nivo skladišta, slabiji uvoz LNG-a, dugotrajni hladni periodi ili kvarovi na infrastrukturi mogli bi da ugroze snabdevanje.
Zbog toga sadašnjih 50 odsto nije samo statistički podatak. To je mera prostora koji Nemačka ima za nepredviđene događaje.
Što je skladište praznije na početku zime, sistem ima manje vremena i manje mogućnosti da reaguje na problem.
Vlada priprema plan B
Berlin ipak ne sedi skrštenih ruku. Nemačka vlada priprema mogućnosti za intervenciju ukoliko se situacija pogorša. Ministarstvo ekonomije saopštilo je da se opcije pripremaju tako da mogu brzo i ciljano da budu aktivirane.
Razmatra se i stvaranje strateške rezerve gasa za buduće krizne situacije.
Prema ranijim informacijama Reutersa, planirana rezerva mogla bi da iznosi oko 24 teravat-sata, što odgovara približno desetini nemačkih skladišnih kapaciteta. Procena troškova bila je između 1,2 i 1,5 milijardi evra.
Važno je, međutim, da takva rezerva nije zamišljena kao rešenje za redovno sezonsko snabdevanje.
Ona bi služila za ekstremne krizne situacije.
Zašto je nemački gas važan celoj Evropi?
Problem nemačke industrije retko ostaje samo nemački problem.
Nemačka je najveća evropska ekonomija i centralni deo industrijskih lanaca snabdevanja kontinenta.
Njene fabrike proizvode mašine, komponente, hemikalije i industrijsku opremu koju koriste kompanije širom Evrope.
Ako cena energije naglo poraste, posledice se prenose dalje.
Rastu proizvodni troškovi. Smanjuje se konkurentnost. Investicije se odlažu. Industrijske porudžbine slabe.
Zbog toga gasna skladišta imaju mnogo širi značaj od same energetske politike.
Ona su jedan od pokazatelja rizika za evropsku privredu.
Nemačka ponovo ulazi u zimu sa energetskim pitanjem
Situacija danas nije ista kao na vrhuncu energetske krize posle prekida velikog dela ruskih isporuka.
Nemačka ima više LNG infrastrukture. Nabavka je diversifikovanija. Postoje dodatne mogućnosti uvoza.
Ali postoji drugi problem.
Skladišta su neuobičajeno prazna, a globalno energetsko tržište ponovo je pod geopolitičkim pritiskom.
Zato se pitanje koje je Evropa želela da ostavi iza sebe ponovo vraća.
Ne samo da li će gasa biti dovoljno. Već i po kojoj ceni će ga industrija dobiti.
Za nemačke fabrike ta druga stavka mogla bi da bude jednako važna kao i prva.
