Piše: Vanja Gavrovski
Američki pisac Apton Sinkler napisao je roman ‘Džungla’ koji je prvi put objavljen 1906. godine. Radnja romana smeštena je u Čikagu i opisuje život porodice litvanskih doseljenika. Porodica koja je u Ameriku došla vođena snom za boljim životom, prisiljena je da radi u čikaškim mesarama, u kojima se susreće sa glađu, bolestima i neljudskim radnim uslovima.
Autor ovog romana, dobro je poznavao život u Čikagu tog vremena i kroz književnost je poslao značajnu poruku o jazu između bogatih i siromašnih. ‘Džungla’ je izazvala reakciju.
Roman doneo nove zakone
Predsednik Teodor Ruzvelt bio je užasnut opisima nehigijenskih uslova u kojima se meso prerađivalo i tako potencijalno izazivalo zarazu. Dao je nalog da se sprovede istraga koja je potvrdila mnoge Sinklerove tvrdnje. Kao rezultat toga, doneti su značajni zakoni:
Zakon o inspekciji mesa 1906. godine, koji je uveo stroge standarde u mesarama i
Zakon o čistim prehrambenim proizvodima i lekovima iz 1906. godine, koji je zabranio prodaju kontaminiranih proizvoda i lekova.
Roman je podigao svest javnosti o uslovima u industriji hrane i teškim uslovima radnika. Posle objavljivanja ovog romana stvari su se značajno promenile.
Industrija hrane onda i danas
Da je opasnost vrebala iz tanjira, jasno je i iz književnog rezimea koji je u kontekstu romana izneo London Times:
„Nažalost, imamo dobar razlog da verujemo da je sve to činjenica, a ne fikcija. Akcija predsednika… otkloni svaku sumnju i da knjizi veliku važnost… sa ništa manjim od užasa saznajemo da je to istina. Stvari koje je opisao gospodin Sinkler desile su se juče, dešavaju se danas, i dešavaće se sutra i sutradan, sve dok neki Herkul ne dođe da očisti prljavu štalu.”
Ovo je postao američki ‘mesni skandal’ iz kojeg se da zaključiti da je mesna industrija biznis koji, kao i svaki, za cilj ima zaradu. Često i danas možete čuti da su neke mesne industrije neetičke, a proizvodi u njihovim prodavnicama ne zadovoljavaju standard kvaliteta. I pored toga imaju redovne kupce.
Roman ‘Džungla’ objavljen je pre više od sto godina, a teme kojima se bavi, može se reći da su aktuelne i danas. Sa bazičnog problema higijene, teme su prešle na sledeće nivoe kao što su hranljive materije u namirnicama, aditivi, hormoni, antibiotici. A za ovim svakodnevno u medijima možete da čujete o bolestima ‘nove ere’ – gojaznosti, alergijama, insulinskim rezistencijama, kancerom, koje se često sa aspekta stručnjaka povezuju sa hranom kao uzročnikom.
Problemi u industriji hrane u Sinklerovo doba, kako se čini, nisu ostali u prošlom veku.